Schmidt trasirao put, rok je godina – kako do dvotrećinske većine?
Šest mjeseci nakon izbora i gotovo mjesec od isteka zadanog roka, imenovanje Vlade Federacije je, može se reći, rezultat djelovanja visokog predstavnika Christiana Schmidta. Odluka dan prije nametnuta, već ovog petka je izvršena. Ipak je predmet brojnih analiza – pogoduje li i kome, te kako da vlast u Federaciji uđe u ustavne izmjene u roku od godinu dana i eventualno spriječi da rješenje Christiana Schmidta postane trajno ako znamo da ne postoji dvotrećinska većina potrebna za tu vrstu intervencije?
Nakon osam godina jedne Vlade, Federacija je dočekala novi saziv - i to po novim pravilima. Visoki predstavnik Christian Schmidt za deblokadu je našao kombinaciju kratkoročnog i trajnog rješenja. Bez odlaganja, ali i prvi put bez konsenzusa. Izostavljanjem trećeg potpisa, put je do nove Vlade, barem za ovaj izborni ciklus.
„Dolazi do određenog debalansa u međuentitetskoj ravnoteži, s obzirom na to da znamo da tri ta člana predsjedništva Federacije predstavljaju tri konstitutivna naroda. Ovoj je jedno kratkoročno rješenje za koje nisam siguran da će riješiti problem“, smatra Šukrija Bakšić, profesor Ustavnog prava.
Bivši član CIK-a BiH Vehid Šehić navodi je ovo neminovno bilo: „Nije smjelo dogoditi da Vlada koja nema izborni legitimitet sa izbora 2018. godine ponovo nakon četiri godine još četiri godine upravlja interesima građana Federacije“.
Posljednjom odlukom pri imenovanju Vlade zadržavaju se postojeće odredbe Ustava, ali i uvode nove ukoliko se s postojećim ne bude našlo rješenje. Tako će predsjednik Federacije - nakon konsultacija s rukovodstvom oba doma, predsjednicima klubova, te potpredsjednicima Federacije - odrediti mandatara. Zatim se pristupa predlaganju i imenovanju Vlade. Ukoliko u prvom pokušaju ne bude saglasnosti u rukovodstvu, predsjednik Federacije dobija dodatni rok od 30 dana da ponovi postupak. Ako se ni u tom pokušaju ne dođe do Vlade, odlučivat će Parlament - i to oba doma. Ukoliko ni ova opcija ne prođe, Schmidtovom odlukom, Parlament i kantonalne skupštine se raspuštaju, a raspisuju se prijevremeni izbori. Mandat predsjednika i potpredsjednika Federacije prestaje.
„Mislim da je to dobro rješenje jer u svakom slučaju - ako dođe do krize vlasti u jednoj državi ili dijelu države, onda se to rješava prijevremenim izborima“, napominje Nurko Pobrić, profesor Ustavnog prava.
Bakšić objašnjava i šta je potrebno da bi se ti izbori proveli u slučaju blokade: „Potrebna je intervencija na Izborni zakon BiH, gdje bi se uvela ova kategorija za sve nivoe parlamentarne vlasti“.
Amandmanom na Ustav Federacije Schmidt je trasirao put do trajnog rješenja, ali konačnu odluku je ostavio domaćim liderima. Rok je godina dana, a dvotrećinska većina alat za izmjene. No, na domaćem terenu do dvotrećinske većine teško da će se moći jer za nju su potrebni glasovi 66 zastupnika, a većina uglavnom bude tijesna te se obično vrti do broja 55.
Prema Bakšiću, ne možemo očekivati da će se to u narednih godinu dana riješiti s obzirom na postojeću konstelaciju postojećih odnosa.
„Jako je teško prognozirati kad imate neodgovorne političare koji u politici ne vide borbu za neko opće dobro nego isključivo za lični ili stranački interes“, tvrdi Šehić.
Analize odluke su brojne. Reakcije različite, od prihvatanja do izričitog negiranja. Ishod težih izmjena nametnutih kroz Schmidtove odluke teško je prognozirati, saglasni su naši sagovornici. Jednoglasno pozitivnim ocjenjuju izmjene Krivičnog zakona u kojem se od sada politička trgovina tretira kao krivično djelo. Za koje kazne nisu baš tako male. Riječ je čak o kazni zatvora do najviše 10 godina. I ova izmjena nije nimalo zanemariva. Kako će se provoditi i ovo djelo uopće dokazivati, pokazat će vrijeme. Za početak je dovoljno, saglasni su naši sagovornici, da je imamo, makar i na papiru.
federalna.ba