Schmidt: Neviđeni napadi na Mirovni sporazum
Od napretka države do njenog podrivanja kratak je put u Bosni i Hercegovini. Vidljivo je to u izvještaju visokog predstavnika Christiana Schmidta koji predstaviti Vijeću sigurnosti UN-a. Problemi jasno detektovani, krivci označeni. Milorad Dodik konstanta je Schmidtove analize. O izvještaju, koji je u posjedu Federalne televizije, bit će raspravljano ove srijede na sjednici Vijeća sigurnosti UN-a.
Period od 16. oktobra 2023. do 15. aprila 2024. godine obilježio je napredak Bosne i Hercegovine na EU putu, ali... I tu staje sve. Poslije svakog "ali", na gotovo 50 stranica, Schmidt upozorava na secesionističku politiku vlasti u RS-u, s Miloradom Dodikom na čelu i neviđeno podrivanje Dejtonskog mirovnog sporazuma, učestale napada na povratnike, pritisak na pravosudne institucije i usporen ekonomski rast.
„Njihova prijetnja da će paralizirati državne organe blokiranjem njihovog rada predstavlja prijetnju funkcionalnosti države i njenoj sposobnosti da izvršava svoje odgovornosti. Njihova prijetnja da će nastaviti jednostranim povlačenjem RS iz ustavnog, pravnog i institucionalnog okvira države - uključujući Oružane snage BiH i državni poreski, pravosudni i izborni sistem - predstavlja prijetnju uspostavljanja paralelnog okvira RS-a. Svi politički akteri moraju da izraze svoju bezuslovnu posvećenost Dejtonskom sporazumu, BiH, njenoj državnosti i teritorijalnom integritetu. Ova posvećenost djelomično nedostaje“.
Napadi na Dejtonski sporazum stvaraju podjele i okruženje sklono incidentima. Nezapamćen pritisak na pravosudne institucije i podrivanje Ustavnog suda BiH kao čuvara ustavno-pravnog poretka, kao i napad na mandat visokog predstavnika, mogli bi imati posljedice po državu BiH.
„Izazovi u instituciji i mandatu visokog predstavnika također su nastavljeni. Oni uključuju zapaljivu retoriku, ali i radnje na podrivanju poštivanja međunarodne ad hoc institucije visokog predstavnika, a time i njene sposobnosti da provede mandat Općeg okvirnog sporazuma za mir. Predstavnici vladajuće koalicije RS-a eklatantno zloupotrebljavaju institucije BiH u unapređenju ovog cilja. Ako se nastave, ovi postupci bi mogli dovesti do de facto, ako ne i de jure, raspada države BiH, za šta se kontinuirano zalaže predsjednik RS-a Milorad Dodik“.
Kritike na rad, tačnije nerad - od državnog do federalnog nivoa. Pohvale upućene jedino na adrese stranaka Trojke i Borjane Krišto, predsjedavajuće Vijeća ministara BiH. No unatoč tome, reforme na čekanju, u stanju nisu bili usvojiti ni tehničke izmjene Izbornog zakona, pa je ponovo pravdao Schmidt korištenje Bonskih ovlasti u martu ove godine.
„Ostavio sam otvorenu mogućnost za Parlamentarnu skupštinu BiH da donese vlastitu odluku što je duže moguće bez ometanja održavanja lokalnih izbora u oktobru 2024. godine. Odlaganje napora da se izborna korupcija, prevara i nepravilnosti minimiziraju imalo bi posljedice po demokratiju, političku stabilnost i EU budućnost zemlje“.
Osim problema na političkom, problemi i na ekonomskom polju. Bilježimo nižu stopu rasta, ekonomske aktivnosti usporene. Ulaganja nema bez stabilne političke klime. Pa upozorava Schmidt i na neusvajanje državnog budžeta.
„Postala je praksa da se ne poštuje rok do 31. decembra za donošenje državnog budžeta za sljedeću godinu. U vrijeme podnošenja izvještaja, državni budžet za 2024. godinu nije ni finaliziran u Ministarstvu finansija i trezora BiH, a kamoli usvojen u Parlamentarnoj skupštini BiH. Iako se to može pripisati osmomjesečnom kašnjenju u usvajanju Globalnog okvira fiskalnog bilansa i politike u BiH za period od 2024. do 2026., kao prvom koraku u budžetskom procesu na državnom nivou, priprema i usvajanje budžeta za 2024. mogu biti i taoci stranačkih kalkulacija“.
U izvještaju se dotakao i problema u javnim servisima, naglašavajući problem neplaćanja RTV takse u zapadnoj Hercegovini.
„Pitanje prikupljanja i raspodjele sredstava ostaje sporno. Početkom 2024. BHRT je predložio novi način naplate poreza u Elektroprivredi BiH, koji je RTVFBiH odbacio kao nezakonit prema Zakonu o javnim emiterima. Međutim, do iskoraka je došlo 29. februara 2024. godine, kada su se BHRT i RTVFBiH dogovorili s Elektroprivredom BiH da nastavi naplatu poreza od marta 2024. godine, iako je pitanje pravične raspodjele sredstava još uvijek neriješeno – i BHRT-u i RTVFBiH je dato još 60 dana da se dogovore. Pored toga, 27. februara međunarodna zajednica izrazila je Parlamentu FBiH zabrinutost zbog činjenice da RTVFBiH već više od 10 godina posluje samo sa jednim od četiri člana Upravnog odbora. Od Parlamenta je zatraženo da ispuni svoju odgovornost i u skladu sa zakonom imenuje članove Odbora kako bi ovo tijelo, kao dio sistema javnih emitera, moglo ispravno funkcionirati“.
Vrijeme za BiH i dalje nije luksuz, no politici se ne žuri. Upozorenja ne nedostaje, no hoće li i ko će zaustaviti secesionističku politiku kojoj svjedočimo u BiH?
federalna.ba/Fena