Brdo-Brijuni bez deklaracije jer BiH ne prihvaća hrvatski stav?
U Brdu kod Kranja u ponedjeljak je počeo 11. sastanak lidera zemalja Zapadnog Balkana na kojem će u fokusu biti situacija u regionu i neophodnost ubrzavanja procesa proširenja Evropske unije (EU).
Na sastanku na vrhu Procesa Brod-Brijuni učestvuju predsjednik Republike Albanije Bajram Begaj, predsjedavajući i članovi Predsjedništva Bosne i Hercegovine Šefik Džaferović, Željko Komšić i Milorad Dodik, predsjednik Crne Gore Milo Đukanović, predsjednica Kosova Vjosa Osmani, predsjednik Sjeverne Makedonije Stevo Pendarovski, predsjednik Hrvatske Zoran Milanović i predsjednik Srbije Aleksandar Vučić.
Nakon zajedničke fotografije lidera Procesa Brdo-Brijuni počela je plenarna sjednica. Po završetku aktivnosti predviđena je konferencija za novinare.
Kako je saopšteno iz kabineta predsjednika Slovenije, sastanak lidera Brdo-Brijuni biće prilika da se sagleda trenutna situacija u regionu i da se pozovu članice i institucije Evropske unije (EU) da ubrzaju proces proširenja.
Najavljeno je da u fokusu sastanka na Brdu kod Kranja biti mir, stabilnost i razvoj Zapadnog Balkana te posljedice rata u Ukrajini po region.
Zajednička deklaracija Hrvatske, Slovenije i zemalja zapadnog Balkana u ponedjeljak bi mogla izostati s ovogodišnjeg skupa Procesa Brdo-Brijuni jer BiH ne želi prihvatiti hrvatski stav o važnosti „legitimnog predstavljanja konstitutivnih naroda na svim razinama vlasti u BiH”, doznaje se neslužbeno.
Neslužbeno se doznaje kako će zajednička deklaracija izostati jer BiH u njoj ne želi hrvatski stav o konstitutivnosti naroda u BiH.
“Legitimno predstavljanje konstitutivnih naroda na svim razinama vlasti u BiH ključno je za stabilnost države, kao i iskrena predanost svih političkih lidera procesu izbornih reformi u punom suglasju s EU standardima”, trebalo je stajati u konačnom dokumentu.
Predstavnici BiH nisu se složili s tom formulacijom, a Hrvatska ne želi prihvatiti deklaraciju bez nje.
Ovogodišnji susret Procesa prilika je za razgovor o trenutnoj situaciji u regiji i za novi poziv članicama i institucijama Europske unije da ubrzaju proces proširenja, stoji u najavi događaja.
Srbija i Crna Gora već pregovaraju s EU-om, Albanija i Sjeverna Makedonija otvorile su pregovore u srpnju nakon godina zastoja, a Kosovo i BiH još čekaju status kandidata.
Na skupu sudjeluju i albanski predsjednik Bajram Begaj, članovi Predsjedništva BiH Željko Komšić, Milorad Dodik i Šefik Džaferović, predsjednik Crne Gore Milo Đukanović, predsjednica Kosova Vjosa Osmani, predsjednik Sjeverne Makedonije Stevo Pendarovski i predsjednik Srbije Aleksandar Vučić.
Pahoru je ovo posljednji skup ovog formata koji je sam inicirao jer Sloveniju u listopadu čekaju predsjednički izbori.
Sastanci na vrhu Procesa Brdo-Brijuni održavaju se već godinama na inicijativu Hrvatske i Slovenije kao članica Evropske unije i to s ciljem unapređenja međusobne saradnje zemalja u jugoistočnoj Evropi i ubrzavanja procesa evropskih integracija ostalih zemalja regije među kojima neke već pregovaraju o članstvu u Evropskoj uniji ili imaju status kandidata za članstvo u EU.
Inicijativa Procesa Brdo–Brijuni pokrenuta je 2010. kada su tadašnji slovenački i hrvatski premijeri Borut Pahor i Jadranka Kosor, nakon potpisivanja sporazuma o arbitraži između dvije zemlje, željeli da daju primjer liderima Zapadnog Balkana i podstaknu ih na rješavanje bilateralnih pitanja i povećanje tempa na evropskom putu.
Od 2013. godine sastanci u okviru Procesa Brdo-Brijuni se održavaju svake godine, a skupu lidera regije pridruživali su se i specijalni gosti među kojima su bili nekadašnja njemačka kancelarka Angela Merkel, bivši predsjednik Austrije Heinz Fischer, predsjednik Njemačke Frank-Walter Steinmeier, predsjednik Poljske Andžej Duda, predsjednik Italije Sergio Mattarella, aktuelni predsjednik SAD-a, a tadašnji potpredsjednik Joseph Biden, te predstavnici evropskih institucija.
federalna.ba/AA