Sarajevska promocija knjige Rezaka Hukanovića ‘Deseta vrata pakla’
U Bosanskom kulturnom centru Kantona Sarajeva predstavljena je knjiga „Deseta vrata pakla“ autora novinara, publiciste i književnika Rezaka Hukanovića, koja svjedoči o pola godine pakla u logorima smrti Omarska i Manjača gdje je bio zatočen sa svojim sinom i njihovim brojnim sugrađanima.
Knjiga je žanrovski, kako je rekao Hukanović, na granici romana i dokumentarnog romana.
- Zanimljivo je da je knjiga izašla pri put prije 30 godina, a čini se da sada živi više nego tada kada je štampano prvo izdanje u Norveškoj i to na norveškom jeziku. Taj izdavač iz Norveške je štampao prvo bosansko izdanje, a onda sam ja po povratku u BiH objavio kod Baybooka Sarajevo - izjavio je Hukanović uoči promocije ovog djela.
Roman je dosad štampan u osam izdanja na bosanskom jeziku. Jedno izdanje je štampano i za područje Republike Hrvatske. Preveden je na norveški, njemački, turski, italijanski i engleski jezik, a samo u Americi i Velikoj Britaniji štampan je u po tri izdanja. Predgovor za roman pisao je nobelovac Eli Vizel, borac za ljudska prava, koji je i sam bio logoraš u Drugom svjetskom ratu. Pogovor za italijansko izdanje pisao je čuveni italijanski pisac Paulo Rumiz.
O knjizi su govorila i tri akademika Abdulah Sidran, Nerzuk Ćurak i Mile Stojić.
Ovo djelo je, prema Sidranovim riječima, važno kao prvo napisano svjedočanstvo, odnosno primarni istorijski izvor.
- Hukanović je to napisao u toku godinu dana po izlasku iz logora. Takve knjige, koje se napišu neposredno nakon događaja, bez vremenske distance koja je sklona slabljenju memorije, postaju primarni istorijski izvor iz kojeg će naučnici uobličiti istinitu sliku događaja o kojima knjiga govori - rekao je Sidran.
Za BiH i cijeli svijet, kako je rekao Ćurak, od ogromne je važnosti što je u logoru smrti Omarska bio i čovjek koji je smogao snage da o tome ostavi dokumentarno svjedočanstvo.
- Čitanje ove knjige je jedno nezaboravno iskustvo, nešto što u čovjeku izazove istovremeno tugu, bol i srdžbu jer ne možete vjerovati da su mnogi ljudi, stražari u tom logoru poznavali Rezaka Hukanovića, bile kolege i prijatelji i da su bili spremni da potpuno zamrače svoj um, da u čovjeku koga znaju ne vide više svoga druga nego neko niže biće - dodao je Ćurak.
Hukanovićevu knjigu porede sa klasikom Prima Levija „Zar je to čovjek“, koja takođe govori o životu u koncentracionom logoru.
federalna.ba/Fena