Sarajevo Business Forum: Prilika za BiH da unaprijedi ekonomiju i životni standard

Drugog dana 11. Sarajevo Business Foruma (SBF) održan je i panel pod nazivom “Industry insights: European nearshoring experience - (Pogledi industrije: Evropsko nearshoring iskustvo)“.

“Nearshoring – perspektiva za region”, odnosno predstavljanje potencijala za realociranje proizvodnje evropskih kompanija na područje Jugoistočne Evrope, tema je ovogodišnjeg SBF-a, koji se u glavnom gradu Bosne i Hercegovine održava 11. i 12. maja.

Chris Barton, trgovinski komesar njenog veličanstva iz Velike Britanije za područje Evrope, u obraćanju prisutnima na otvaranju drugog dana SBF-a istakao je da je Velika Britanija duboko posvećena trgovini i investicijama.

“Vjerujem da trgovine i investicije mogu povećati standard života ljudi, a to je posebno važno u ovom momentu jer želimo povećati ekonomski oporavak nakon pandemije. Također, trgovina i investicije pružaju sigurnost za sve nas i za prosperitetna društva, te zbog toga britanska vlada podržava trgovinu i investicije“, kazao je Barton.

Istakao je da Velika Britanija želi dodatno produbiti trgovinske odnose sa svim zemljama u regiji.

- Britanska vlada duboko posvećena Bosni i Hercegovini i Zapadnom Balkanu -

“Britanska vlada je duboko posvećena Bosni i Hercegovini i Zapadnom Balkanu. Posljednje tri godine su bile teške za Veliku Britaniju i Bosnu i Hercegovinu u pogledu trgovine, ali u ovim teškim vremenima uprkos svim izazovima u posljednje četiri godine naša trgovinska razmjena je porasla. Brojne britanske kompanije investiraju u Bosni i Hercegovini“, rekao je Barton.

Sophia Kluge je potom predstavila studiju “Nearshoring Potential in the Western Balkans” (Potencijal za 'nearshoring' na Zapadnom Balkanu) koju je proveo Institut za međunarodne ekonomske studije iz Beča.

“U istraživanju smo također analizirali i kako domaće sarađuju sa stranim investitorima i kako to može biti dodatno poboljšano. Tokom pandemije COVID pojavili su se razni problemi u lancima snabdijevanja za mnoge kompanije, a i sada su ti problemi prisutni. U tom smislu, zbog male veličine njihovih ekonomija, utjecaj 'nearshoringa' mogao bi biti prilično značajan za ekonomije Zapadnog Balkana“, rekla je Kluge.

- Kulturološka bliskost važan faktor za investitore -

Kluge je kazala da su u studiji istraživali i iskustva njemačkih kompanija u regiji.

“Neki investitori su kazali da su kulturološka bliskost i društveni odnosi bili faktori zbog kojih su odlučili investirati u regiji. Također, visoko obrazovana radna snaga je bio jedan od razloga zašto su investirali u regiji. Isto tako, jedan od razloga za investiranje u ovoj regiji je i činjenica da su geografski blizu“, kazala je Kluge.

Moderatorica panela dr. Elma Agić Šabeta naglasila je da “nearshoring“ već pokazuje pozitivne efekte na ekonomiju BiH nakon brojnih problema u globalnoj ekonomiji zbog pandemije koronavirusa.

Amra Šurković iz Predstavništva njemačke privrede u Bosni i Hercegovini istakla je da je cilj ove organizacije da pruži podršku njemačkim kompanijama kako bi ulagale na tržištu u Bosni i Hercegovini.

“Naše aktivnosti i projekti su blisko povezani sa temom 'nearshoringa'. Njemačke kompanije su prvenstveno zainteresovane za ulaganje u metalnoj industriji, kao i u drvnoj industriji i oblasti energije. Ovdje svakako postoje prilike za nove projekte i investiranje“, rekla je Šurković.

- Politička stabilnost i geografska blizina važni za njemačke kompanije -

Martin Gaber, direktor njemačke organizacije za investiranje i trgovinu za Zapadni Balkan, German Trade and Invest – GTAI, kazao je da su kvalifikovana radna snaga i infrastruktura neki od faktora zbog kojih njemački investitori ulažu u regiji Zapadnog Balkana.

“Također, nakon rata u Ukrajini i situacije s Kinom i poremećaja u lancima snabdijevanja, za njemačke kompanije postoje i novi aspekti, a to su politička stabilnost i geografska blizina. Također, postoje i dva posebna aspekta u regiji Zapadnog Balkana, a to su kulturološka bliskost i drugi aspekt je industrijska prošlost Bosne i Hercegovine i regije. To je velika prednost u poređenju sa nekim drugim zemljama. Ovo je važna regija za Njemačku i siguran sam da že bilateralni odnosi Njemačke i BiH kao i regije biti još snažniji“, rekao je Gaber.

- “Bosna i Hercegovina dobra zemlja za investiranje“

Snježana Kopruner, vlasnica i direktorica tvornice GS TMT - Tvornica mašina Travnik, izjavila je da je znanje i iskustvo koje je stekla u Njemačkoj samo kasnije primijenila u kompaniji u BiH.

“Naš cilj je uvijek bio da imamo zadovoljne klijente i da su naši radnici sretni na radnom mjestu. Bosna i Hercegovina je odlična zemlja za investitore“, rekla je Kopruner, dodajući da i sami rade na otvaranju nove kompanije u Prozor-Rami.

“Vidjela sam izazov da otvorim novu kompaniju u Prozor-Rami. Ljudi odlaze odavde u inostranstvo i vidjela sam da načelnik tog grada želi vratiti ljude nazad. Proizvodit ćemo u toj kompaniji dijelove za druge kompanije. Moramo koristiti ljudski kapital u ovoj zemlji. Ovu krizu koju sada imamo trebamo iskoristiti kao šansu i da mijenjamo svijet. Želim svakako preporučiti Bosnu i Hercegovinu kao dobru zemlju za investiranje“, kazala je Kopruner.

Predsjednik Udruženja poslodavaca Federacije Bosne i Hercegovine (UPFBiH) Adnan Smailbegović izjavio je da je radna snaga u Bosni i Hercegovini vrlo kvalifikovana i stručna.

“Vrlo sam zadovoljan sam radnicima u BiH. Ali moramo osigurati sistem u kompanijama. Mi smo geografski dio Evrope. Poslije pandemije koronavirusa i pomjeranja lanaca snabdijevanja iz Azije, proizvodnja će se odvijati u zemljama Zapadnog Balkana, Turske i možda u sjevernoj Africi i zemljama Mediterana. Ovo je prilika za BiH da unaprijedimo našu ekonomiju, proizvodnju i standard života“, kazao je Smailbegović.

- Povećati efikasnost birokratije u BiH -

Smailbegović je napomenuo da će u tom smislu biti i određenih problema i poteškoća u budućnosti.

“Mnogi mladi ljudi ne žele da rade teške poslove. Za ove poslove mi moramo uvoziti radnike. Moramo također povećati plate radnika iako to nije lako, ali moramo biti konkurentni. Moramo imati i podršku banaka i vlada. Naš obrazovni sistem u BiH je loš u odnosu na ono što ekonomiji treba. Mora postojati bolja saradnja između kompanija i škola i univerziteta. Naša birokratija je katastrofalna i stoga moramo povećati efikasnost naše birokratije. BiH je sigurno potreban ovaj proces 'nearshoringa' jer je to prilika da unaprijedimo ekonomiju“, rekao je on.

Paul Cronin, generalni direktor Adriatic Metalsa, britanske kompanije čija bh. podružnica Eastern Mining razvija ležišta mineralnih sirovina u Varešu, istakao je da su odlučili da investiraju u Varešu jer je to odranije rudarski grad.

“Ovdje postoji bogata historija u pogledu rudarstva. Naišli smo ovdje također na podršku lokalnih vlasti. Odluka da investiramo ovdje je značila da investiramo u Evropi. Znamo da je pandemija poremetila globalne lance snabdjevanja i Evropa je spremna da zauzme ulogu u tom smislu“, kazao je Cronin.

- Kvalifikovana radna snaga u BiH -

Predstavnik bh. kompanije "Bosnalijek" Ekrem Turajlić kazao je da je pandemija koronavirusa pokazala da su mnoge zemlje tada morale imati vlastite proizvode.

"Donosioci odluka sve više ohrabruju kompanije da se premjeste kako bi bile bliže tržištima. U tom smislu, mnoge evropske kompanije su shvatile da je ovdje bliže nego u Aziji, i sad mogu vidjeti da mogu naći proizvode u svojoj blizini. Mi svakako želimo iskoristiti ove prilike. Nadamo se da će ovdje doći investitori koji će iskoristiti kvalifikovanu radnu snagu i donijeti dodatnu vrijednost ekonomiji", rekao je Turajlić.

Maša Njegovan, konsultantica za pitanja održivih projekata, istakla je da je fokus kompanije na očuvanju okoliša postao globalni trend.

"Sada imamo neku vrstu promjene paradigme jer sada se sve mijenja i kompanije sa sobom donose međunarodne standarde u oblasti očuvanja okoliša i ljudskih prava. Bosna i Hercegovina bi također trebala iskoristiti potencijale u oblasti energije", kazala je Njegovan, dodajući da regija Zapadnog Balkana ima dobre uvjete za nearshoring, ali da vlade u regiji moraju biti više proaktivne u tom smislu.

Dr. Volker Treier, član Uprave DIHK (Njemačka industrijska trgovinska i komora), u obraćanju putem videolinka istakao je da su lanci snabdijevanja značajno poremećeni tokom krize izazvane pandemijom koronavirusa.

"Kao rezultat toga, svijet je ostao bez nekih roba i proizvoda. Poremećeni lanci snabdijevanja su značili i gubitke za mnoge kompanije. Pandemija je pokazala da je globalna proizvodnja ranjiva. Utjecaj zatvaranja zemalja i ekonomija će se još osjećati. Sada je sve više fokus na proizvodnji blizu vlastite kuće", rekao je Treier.

U Sarajevu je jučer počeo 11. Sarajevo Business Forum sa više od 1.000 učesnika iz 33 zemlje. Nakon dvogodišnje pauze uzrokovane pandemijom koronavirusa, Forum je ove godine nastavio tradiciju okupljanja nekih od najvećih poslovnih i političkih lidera iz regiona i svijeta. Tema ovogodišnjeg dvodnevnog Foruma je "Nearshoring – perspektiva za region", odnosno predstavljanje potencijala za realociranje proizvodnje evropskih kompanija na područje Jugoistočne Evrope.

Tokom dvodnevnog Sarajevo Business Foruma bit će organizovano pet panela, a drugog dana Foruma se održavaju B2B sastanci radi umrežavanja učesnika i razvoja novih poslovnih mogućnosti. Biće predstavljeno oko 300 investicijskih projekata i poslovnih ideja, uglavnom iz Bosne i Hercegovine, Hrvatske, Srbije, Sjeverne Makedonije, Crne Gore i Albanije.

Organizator najveće i najznačajnije investicijske konferencije u regiji je Bosna Bank International (BBI) d.d. Sarajevo pod pokroviteljstvom Predsjedništva BiH i u saradnji sa strateškim partnerom – Ministarstvom privrede Kantona Sarajevo, te dioničarima BBI banke – Islamskom razvojnom bankom (IsDB), Dubai islamskom bankom (DIB), Abu Dhabi islamskom bankom (ADIB) i drugim partnerima.

Globalni komunikacijski partner 11. Sarajevo Business Foruma 2022 je novinska agencija Anadolu Agency (AA), a zvanični avioprijevoznik 11. SBF-a kompanija Turkish Airlines.