Prilog Ermine Jalimam

Sankcije bh. političarima nisu iznenađenje

Brojne su reakcije nakon što su se juče na crnoj američkoj listi našli predsjednik Federacije Bosne i Hercegovine Marinko Čavara i ministar zdravstva i socijalne zaštite Republike Srpske Alen Šeranić. Poruka američke vlade je jasna - etnonacionalističke stranke ne smiju ugrožavati budućnost BiH na račun njenih građana. Poznavaoci zamršene bh. političke svakodnevnice ističu da su sankcije jedini jezik koji ovdašnji političari razumiju.

Uzavrela politička klima u Bosni i Hercegovinu već godinu dana je u fokusu Vašingtona, Londona i Brisela te nove sankcije Sjedinjenih Američkih Država pojedincima u BiH, za koje je ocijenjeno da prijete stabilnosti regije potkopavanjem Dejtonskog mirovnog sporazuma i demokratskih procesa, nije iznenađenje za bh. javnost. Proširenje američke crne liste je očekivan potez, a imena sankcionisanih šalju poruku i jasan signal.

Na udaru posljednjih američkih sankcija našli su se predsjednik Federacije BiH Marinko Čavara i ministar zdravstva i socijalne zaštite RS-a Alen Šeranić, jer su provodili etnonacionalističke i političke agende nauštrb demokratskih institucija i građana Bosne i Hercegovine, ocijenila je Američka vlada. Politički analitičar Adnan Huskić smatra da upravo ciljno sankcionisanje pojedinih osoba treba da oslabi  front oko ključnih vinovnika kriza i problema u Bosni i Hercegovini.

Amerikanci su ove godine, zbog podrivanja Dejtona, potvrdili sankcije članu Predsjedništva Bosne i Hercegovine Miloradu Dodiku, kao i Alternativnoj televiziji. U aprilu su, zbog korupcije, na crnu listu dodali bivšu glavnu tužiteljicu Gordanu Tadić i njenu užu porodicu, bivšeg predsjednika VSTV-a i savjetnika Milorada Dodika Milana Tegeltiju i njegovu suprugu Tijanu, delegata u Domu naroda Parlamenta BiH Asima Sarajlića i bivšeg predsjednika PDA Mirsada Kukića. Sankcije koje, među ostalim, podrazumijevaju blokadu imovine sankcionisanih osoba u SAD-u, koliko god ih pojedini minimizirali, imaju dalekosežan i ključan značaj.

Nažalost, i dalje politiku sankcija vode isključivo Sjedinjene Američke Države, dok, uprkos brojnim najavama, Evropska unija nije prisutna u ovom procesu.