Samit u Tirani iznjedrio još jednu deklaraciju kojom se podržava ideja postepene integracije Zapadnog Balkana
Iza nas je još jedan samit evropskih i balkanskih lidera koji je u Tirani iznjedrio još jednu deklaraciju kojom se podržava ideja postepene integracije Zapadnog Balkana, već u fazi pristupanja, šta god to značilo. Da se nije džaba išlo u Tiranu, obećana je i pomoć od milijardu eura za ublažavanje posljedica energetske krize. Svima znani ključni problem - normalizacija odnosa Beograda i Prištine i njihovo međusobno priznanje, ostali su pod tepihom. Stoga ne čude tenzije baš na dan održavanja samita.
I dok su se zvaničnici pozdravljali uz neobavezno ćaskanje tokom dolaska na samit u Tirani, na sjeveru Kosova su se oglasile sirene te je zabilježeno više incidenata u Zubinom Potoku i Sjevernoj Mitrovici, općinama sa srpskom većinom. Policija Kosova je u ovim općinama bila u pratnji na zahtjev Centralne izborne komisije Kosova, radi pružanja pomoći u vezi s pripremama za održavanje lokalnih izbora u općinama na sjeveru, zakazanih za 18. decembar. Dakako, zvanični Beograd je odmah optužio Prištinu za dizanje tenzija, dok vlada Kosova ustrajava na organizaciji izbora, jer to nalaže zakon nakon što su srpski zvaničnici krajem oktobra napustili kosovske institucije. I sasvim je sigurno da će ta pat-pozicija potrajati barem onoliko dugo koliko će i Beogradu i Prištini trebati da shvate da samo oni mogu riješiti međusobne odnose. Osluškivanje razvoja globalnih geopolitičkih silnica sigurno im u tome neće pomoći. Jer, u deklaraciji je navedeno i da eskalacija rata u Ukrajini ugrožava evropski i globalni mir i sigurnost, čime dodatno ističe značaj strateškog partnerstva između EU i regije. Na zemlje Zapadnog Balkana ponovo je apelirano da ostvare brz i trajan napredak ka punom prilagođavanju Zajedničkoj vanjskoj i sigurnosnoj politici EU i djelovanje prema njoj, uključujući restriktivne mjere uvedene Rusiji.
"Srbija je nezavisna država. Ako je nekome lakše da nas kritikuje i kaže da smo bliski Rusiji, to je samo obilježje koje će biti korišteno za kritiziranje nekoga kada nemate ništa drugo dodati. Mi idemo našim EU putem i to će tako ostati", kazao je predsjednik Srbije Aleksandar Vučić.
Predsjednica Kosova Vjosa Osmani navodi: "Ponekad, moram priznati, postoje pomiješane poruke koje se šalju, jer s jedne strane imate zemlje koje su u potpunosti usklađene s Evropskom unijom, a s druge strane imate zemlje koje su u potpunosti usklađene s Putinom. One ne bi trebale imati isti tretman. Jeste li uz Ukrajinu ili ste uz Rusiju, bi trebalo biti važno. To su signali koje Unija treba poslati veoma jasno svim zemljama Zapadnog Balkana, jer stajanje na ispravnoj strani historije danas je najmanje što se treba očekivati od nas."
Stoga je deklaracija samita u Tirani, koliko god zvučala istrošeno, jasna poruka da se Zapadni Balkan ne može posmatrati drugačije nego kao dio evropskog habitusa u punom značenju te riječi.
"Želim ponoviti da smatram da će budućnost naše djece biti sigurnija i bolja uz članstvo država Zapadnog Balkana u Evropskoj uniji i mislim da je ovaj proces integracije ključan. Obje strane će morati učiniti mnogo toga da bi taj process bio proveden – jačanje vladavine prava, borba protiv korupcije, jačanje pravosuđa i tako dalje", istakao je predsjednik Vijeća EU Charles Michel.
"Ovo je prvi put da Evropska unija učestvuje na samitu van granica Unije, na Zapadnom Balkanu, u Albaniji. Smatram to odličnim znakom svjesnosti da je u današnje vrijeme Zapadni Balkan potreban Evropskoj uniji, jednako koliko je Unija potrebna Zapadnom Balkanu", kazao je premijer Albanije Edi Rama.
Za nas bitna tema ovog sastanka bila je podrška kandidatskom statusu Bosne i Hercegovine za članstvo u Evropskoj uniji.
"Mi, kao Komisija, preporučujemo dodjeljivanje kandidatskog statusa Bosni i Hercegovini, uz shvatanje da će određeni koraci biti napravljeni, i sada čekamo odluku Vijeća", istakao je predsjednica Evropske komisije Ursula vod der Leyen.
Premijer Hrvatske Andrej Plenković kazao je: "Očekujemo formiranje institucija, očekujemo nastavak izborne reforme, očekujemo provedbu reformi po onih 14, odnosno 8 tačaka koje su u izvještaju Evropske komisije navedene, i očekujemo ravnopravnost svih konstitutivnih naroda, posebno Hrvata, kao i svih drugih koji žive u BiH."
Bilo je riječi i o oblastima koje opterećuju samu EU, kao što je energetska sigurnost.
"Zalagali smo se za evropsku solidarnost prema Zapadnom Balkanu na polju energetike. Stoga će biti izdvojen fond od milijardu eura za provođenje konkretnih mjera i pružanje direktne pomoći domaćinstvima i preduzećima", istakao je predsjednik Francuske Emmanuel Macron.
Na, kako je ocijenjeno, važnom i simboličnom skupu, EU i regionalni telekom operateri potpisali su deklaraciju o romingu prema kojoj će cijene biti smanjene od oktobra iduće godine, uz mogućnost potpune suspenzije do 2027.
Hoće li i ovaj skup ostati samo na simbolici, ili će, pak, doprinijeti pojačanom angažmanu evropskog bloka u ovoj regiji, znat ćemo već iduće sedmice, kada Unija treba donijeti konkretnu političku odluku, bez obzira na sve moguće konsekvence koje iz nje proizlaze - dodijeliti kandidatski status Bosni i Hercegovini. Ništa manje!
federalna.ba