Rusko-iranski dron savez

Ovosedmični napadi bespilotnim letjelicama na Kijev i druge gradove pokazuju da se Rusija sve više oslanja na dronove iranske proizvodnje kako bi podržala svoje ratne napore i održala kampanju vazdušnog terora u Ukrajini. Dok Teheran i Moskva negiraju upotrebu iranskih dronova u Ukrajini, zapadni obavještajni podaci nagovještavaju nove isporuke iranskog oružja Rusiji, daleko smrtonosnijeg od dronova, što ukazuje na jačanje saveza ovih autoritarnih režima izgrađenih na neprijateljstvu prema Zapadu, prenosi Radio slobodna Evropa pisanje svjetskih medija.

Talas dronova kamikaza pogodio je Kijev i druge ukrajinske gradove 17. oktobra, što djeluje kao najveći napad dronovima koji je Rusija pokrenula na civilne ciljeve od početka rata, nastavljajući kampanje vazdušnog terora, ističe američki televizijski kanal ABC News. Mada su bespilotne letjelice znatno sporije od ruskih naprednih krstarećih raketa, one, tvrde stručnjaci, i dalje mogu da lete stotinama kilometara i da pogode bilo koji dio Ukrajine, izazivajući značajnu štetu.

Zapadni i ukrajinski zvaničnici tvrde da je Rusija, usljed nedostatka raketa dugog dometa, naručila stotine vojnih bespilotnih letjelica od iranske vlade, nastojeći da popuni rupe u svom arsenalu kako bi nastavila svoju terorističku kampanju i degradirala ukrajinsku infrastrukturu.

Iako je iranska vlada negirala da isporučuje dronove Rusiji za upotrebu u Ukrajini, njihovo korištenje je, dodaje ABC News, naširoko dokumentovano od septembra.

Iran jača svoju posvećenost snabdijevanju Rusije oružjem za napad na Ukrajinu, time što je potajno pristao da pošalje ne samo dronove, već i ono što su neki zvaničnici opisali kao prve iranske rakete zemlja-zemlja namijenjene napadima na ukrajinske gradove i vojne položaje, ukazuje The Washington Post.

Kao očigledan znak proširene uloge Irana kao vojnog snabdjevača Moskve, Teheran je 18. septembra poslao zvaničnike u Rusiju da, ističe list, finaliziraju uslove za dodatne isporuke oružja, uključujući dvije vrste iranskih raketa zemlja-zemlja, navode zvaničnici iz SAD i savezničke zemlje koja pomno prati iransko oružje.

U obavještajnoj procjeni koju su proteklih dana podijelili ukrajinski i američki zvaničnici tvrdi se da iranska industrija naoružanja priprema prvu pošiljku projektila Fateh-110 i Zolfaghar, dvije dobro poznate iranske balističke rakete kratkog dometa koje mogu pogoditi ciljeve na udaljenosti od 300 i 700 kilometara. Ako se izvrši, ukazuje The Washington Post, to bi bila prva isporuka takvih projektila Rusiji od početka rata.

Zvaničnici informisani o planiranoj isporuci projektila rekli su da Teheran takođe priprema nove isporuke dronova Rusiji, uključujući "desetine" dodatnih dronova iz serije Mohajer-6 i veći broj Shahed-136, poznatih kao "kamikaze".

Poput Irana, Rusija je negirala zapadne izvještaje o isporuci iranskog oružja za svoju ukrajinsku kampanju, a portparol ruskog predsjednika Dmitrij Peskov ismijao je takve izvještaje kao "lažne".

SAD namjeravaju da se dalje obračunaju s Iranom zbog pomaganja Rusiji u ratu protiv Ukrajine, rekao je američki zvaničnik 17. oktobra poslije izvještaja da Teheran planira da pošalje rakete Moskvi za korištenje na bojnom polju, navodi Politico. Kazne, koje će vjerovatno uključivati ekonomske sankcije i moguće određene kontrole izvoza, također bi bile usmjerene na treće strane koje pomažu Teheranu i Moskvi, rekao je američki zvaničnik.

Pozivima da se Iran kazni zbog prodaje oružja Rusiji pridružili su se i pojedini američki i evropski političari. Međutim, ističe Politico, taj poziv ne bi bio laka opcija za Evropsku uniju koja nastoji da uspostavi balans između kažnjavanja Irana zbog pomaganja i podržavanja Rusije i pokušaja da se očuvaju pregovori o nuklearnom sporazumu s Iranom.

Bespilotne letjelice iranske proizvodnje koje je Rusija poslala na glavni grad Ukrajine pružile su najočitiji dokaz dosad da je Teheran rijedak i sve bliži saveznik Kremlju, nudeći i oružje i međunarodnu podršku koja Rusiji itekako nedostaje, piše The New Yotk Times.

Dvije autoritarne vlade pod zapadnim sankcijama dijele isti pogled na SAD kao na svog velikog neprijatelja i prijetnju njihovoj moći. Obje zemlje su duboko u ekonomskoj i političkoj krizi, ističe list. Iran pokušava da uguši ulične proteste koji predstavljaju najozbiljniji izazov za vladu posljednjih nekoliko godina, dok se Rusija suočava sa sve većim nesuglasicama zbog posrnulog ratnog napora.

Pojava saveza Moskve i Teherana, prema ocjeni The New York Timesa, ima višestruke međunarodne implikacije, potencijalno umanjuje izglede za novi sporazum o obuzdavanju iranskog nuklearnog programa i ujedno povećava pritisak na Izrael, zakletog neprijatelja Irana, da stane na stranu Ukrajine u ratu.

Odnosi između Rusije i Irana razvijaju se godinama, podsjeća list i dodaje da je ruski predsjednik Vladimir Putin rasporedio svoje vazdušne snage u Siriji počevši od 2015. godine kako bi spriječio kolaps režima predsjednika Bashara al-Assada, dugogodišnjeg saveznika Teherana.

Sirija je bila jedan od primjera napora dvije vlade da pronađu načine da naruše američku snagu i prestiž gdje god su mogle u svijetu. Ukrajina, ukazuje list, pruža sličnu priliku u još većem i vidljivijem obimu.

Poslije revolucije 1979. Iran je formulisao spoljnu politiku oko slogana "Ni Istok ni Zapad", jednako oprezan prema Sovjetskom Savezu i SAD. Sada, ukazuje NYT na mišljenja analitičara, Islamska Republika bira stranu, dok je slike iranskih dronova koji precizno pogađaju svoje mete prikazuju kao regionalnu silu koju treba ozbiljno shvatiti.

federalna.ba/Beta