Rijeke u BiH imaju globalni značaj, mnoge ugrožene izgradnjom hidroelektrana
Dan 14. mart slavi se kao Međunarodni dan rijeka. Tog dana ukazuje se na to kako rijeke u BiH imaju globalni značaj, ne samo zbog svoje prirodne ljepote već i zato što su još uvijek među posljednjim netaknutim vodotocima u Evropi. Rijeke poput Une, Neretve, Drine, Bosne, Save, Vrbasa, Trebižata i drugih nisu samo prirodna bogatstva, već i životne arterije koje osiguravaju pitku vodu, podržavaju poljoprivredu i čuvaju bogatu bioraznolikost. One su oduvijek bile centar razvoja zajednica i gradova, a danas predstavljaju i važan resurs za održivi turizam.
Projekat izgradnje niza hidroelektrana i popratne infrastrukture na rijekama Neretvi, Trebišnjici, Buni i Bregavi predstavljaju ozbiljnu prijetnju okolini i bioraznolikostima tog područja. Nažalost, BiH i ovogodišnji dan rijeka dočekuje s rijekama koje su ugrožene na razne načine. Anes Podić „Eko akcija”:
„Bili smo svjedoci prošle godine kada su se pokušale graditi male elektrocentrale na izvoru Une, kako su Unu u Hrvatskoj išli braniti naši političari. Slikali su se svi jedan za drugim tamo. Međutim, isti političari kad su se vratili u našu zemlju, ama baš ništa nisu uradili da štite rijeku koja im teče skoro ispod samih prozora.”
Biser Bosne i Hercegovine, Una, navodi Podić, napadnuta je betoniranjem:
„Naše rijeke su najvrednije blago koje ova država ima. Neke od njih su zaista svjetske rijetkosti. Bilo gdje drugo bile bi zaštićene na svaki mogući način. Međutim, mi imamo situaciju da, čak i tamo gdje imamo proglašene nacionalne parkove, kao što je to slučaj s rijekom Unom, rijeka je i dalje napadnuta divljom gradnjom, betoniranjem itd.”
Lokalna zajednica ne preduzima ništa po pitanju gradnje malih hidrocentrala, kaže Podić:
„Uspjeli smo se izboriti u Federaciji za zabranu gradnje malih hidrocentrala. Ta zabrana u potpunosti stupa na snagu početkom avgusta ove godine. Međutim, u Republici Srpskoj male hidrocentrale i dalje se grade. A, nažalost, kako idu stvari s energijom, mogla bi opet na dnevni red doći gradnja velikih hidrocentrala u oba entiteta.”
Una nije jedina napadnuta. Napadnute su i Buna, Bunica i još mnoštvo naših rijeka. Mreža Aarhus centar u BiH pokrenula je niz pravnih postupaka. Prvenstveno protiv hidroelektrane Dabar, koja je jedna od tri u nizu hidroelektrana ovog velikog projekta. Emina Veljović, izvršni direktor mreže Aarhus centra:
„Nevladin sektor, građani, naučnici, svi su se objedinili kako bi ukazali na štetnost ovog projekta. Sada je na institucijama naše države, a pogotovo na republičkim institucijama, da dokažu da ovaj projekat, tj. njegove beneficije preovladavaju sve ove moguće negativne uticaje. Jer mi smatramo da će šteta koja će nastati po našu državu biti daleko, daleko veća od te energetske i ekonomske koristi.”
Projekat Gornji horizonti nedavno je ponovo pokrenut, uprkos brojnim upozorenjima mještana i nevladinog sektora o šteti koju će prouzrokovati. Iz Mreže Aarhaus centar i CEE Bankwatch Network upućen je apel nadležnim institucijama da se pokrenu i počnu istraživanje negativnih uticaja gradnje hidrocentrala na našim rijekama. Kakve posljedice to može imati na našu prirodu, turizam i život ljudi na tim područjima?