Rička: Novac MMF-a hitno rasporediti tamo gdje su štete najveće

Međunarodni monetarni fond uplatio je na račun Centralne banke BiH 300 miliona eura pomoći za Bosnu i Hercegovinu. Riječ je o bespovratnim sredstvima namijenjenim za borbu protiv pandemije. Jedna trećina pripada Republici Srpskoj, a dvije trećine Federaciji.

Iz Ministarstva finansija Republike Srpske poručili su da novac planiraju iskoristiti za nabavku vakcina i opreme, pomoć privredi i otplatu duga. Iz Federalnog ministarstva finansija bez odgovora o ovom pitanju.

O novcu MMF-a, kreditnim zaduženjima, vanjskom i unutrašnjem dugu u Dnevniku 3 govorio je Željko Rička, profesor na Ekonomskom fakultetu u Zenici.

- Doživjeli smo jedan lijep poklon, iako to objektivno nije poklon nego praksa Međunarodnog monetarnog fonda koji u određenim trenucima alocira, odnosno, distribuira protuvrijednost specijalnih prava vučenja koje su ustvari fondovi rezervi kojima se interveniše u kriznim situacijama. Trenutno je u svijetu distribuirano 658 milijardi dolara ovakvih alokacija kao dio napora MMF-a da pomogne u pandemiji – objašnjava profesor Rička.

MMF nije precizirao na koji način vršiti raspodjelu, naznačivši samo da je novac namijenjen sanaciji štete od pandemije. Rička zato smatra da bi bh. političari trebali što prije distribuirati ovaj novac i utvrditi mu namjene koji daju najbolje rezultate u borbi protiv pandemije.

- Slobodnog novca, očigledno, nemamo, jer bismo do sada već nešto uradili da ga imamo. Političari bi, stoga, trebali promptno reagovati: prvo dogovoriti koliko će kome pripasti, a zatim u koju oblast najviše uložiti u zavisnosti od toga gdje su štete bile najveće ili gdje su potencijalni za izlazak iz krize najveći. To je sad stvar procjene koju moraju uraditi stručnjaci - ističe.

Kad je u pitanju zaduženost Bosne i Hercegovine, Rička navodi da, prema nekim pokazateljima koji se koriste u makroekonomskih odnosima, još uvijek ima prostora za zaduživanje, ali da je to “čisto matematička varijabila”.

- Suštinski, mislim da nismo u tako sjajnoj situaciji. Već sada imamo javni dug u visini od 12 milijardi KM, a naš GDP nominalno je 35 milijardi KM. Dakle, 35 procenata našeg javnog duga već imamo angažovano kroz razne obaveze. Svake godine u narednih nekoliko godina ćemo imati blizu milijardu KM obaveza koje moramo prioritetno izmirivati jer budžet ne možemo usvajati ukoliko ne izmirujemo vanjske obaveze. Već smo u jednom visokom nivou zaduženosti jer naša stopa rasta bruto društvenog proizvoda ne daje previše optimizma. Posljednju smo godinu imali pad BDP-a, tako da se u ovoj kriznoj situaciji ne smijemo suviše lako opredjeljivati za neke avanture nego moramo pokrivati štete i tražiti gdje ćemo najbrže vratiti stopu rasta privrede kako bismo mogli sakupiti dovoljno novca da izmirujemo postojeće obaveze i ulažemo u dalji razvoj. Imamo skupu državu i sve to što podrazumijeva funkcionisanje države bez konačnog bruto proizvoda je trošak. Moramo racionalizirati državu i tražiti način da nam ostaje što više akumulacije iz koje možemo da razvijamo dalje privredu – navodi Rička.

Dodaje i da se država ne može pohvaliti nekom dobro razrađenom strategijom razvoja.

- Ne znamo u kom pravcu želimo ići, ne znamo da li smo država koja se opredjeljuje za industrijsku proizvodnju, za visoke tehnologije, za nauku. Od svega toga pravimo samo jedan standardni dokument: strategiju razvoja, koja se ponavlja iz godine u godinu, a ne unosimo u to one stvari koje pradstavljaju pokretač opšteg razvoja. Kvalitetna strategija razvoja na nivou cijeli države je bitan uslov da znamo u kom pravcu ići. Moramo naći svoje mjesto u svijetu, gdje mislimo da imamo predispozicije da budemo bolji od dijela drugih, a onda ono što ulažemo da ulažemo tamo odakle možemo dalje razvijati naše potencijale za neke nove poteze – zaključuje Rička.

federalna.ba