Rektor Univerziteta Sarajevo Rifat Škrijelj-Kako zadržati mlade ako im ne otvaramo radna mjesta i ne zapošljavamo ih

U Sarajevu je danas promovirano 4102 diplomanata i magistranata Univerziteta u Sarajevu. U okviru svečanosti predstavljen je 201 dobitnik posebnih priznanja. Ovom prilikom rektor Univerziteta u Sarajevu poručio je mladim ljudima da uvijek u svom radu budu pobornici pune autonomije univerziteta i akademskog rada, a posebno se osvrnuo na problem odlaska mladih ljudi iz Bosne i Hercegovine.

Uvjeren sam u uspjeh vaših profesionalnih i akademskih nastojanja jer ste snažna generacija koja je unatoč brojnim izazovima ostala posvećena najvažnijim akademskim postignućima kazao je rektor Univerziteta Sarajevo Rifat Škrijelj, a onda uputio poruku političarima u BiH i međunarodnim zvaničnicima:

“Političarima poručujem da svoju ratno huškačku retoriku zamjene ukidanjem moratorija na zapošljavanje mladih ljudi na svim nivoima vlasti i u realnom sektoru u Bosni i Hercegovini. Nije realno da se u svakoj predizbornoj kampanji čuju poruke zaustavit ćemo odlazak mladih ljudi iz zemlje, a onda odmah nakon izbora vlade donose moratorije na zapošljavanje. Postavlja se pitanje kako zadržati mlade ako im ne otvaramo radna mjesta i ne zapošljavamo ih. Ovo je poruka Vladi KS.

Kao univerzitet u Sarajevu tražimo zapošljavanje 150 asistenata jer smo to zadnji put uradili 2018. godine, a za protekle četiri godine zbog odlaska u mirovinu i zbog drugih razloga ostali smo bez oko 300 članova akademske zajednice.

Ovo je poruka međunarodnim zvaničnicima.

Pozivam sve međunarodne zvaničnike u Bosni i Hercegovini da čašću i funkcijom koja im je povjerena, profesionalno i objektivno bez navijačkih manira u odnosu na bosanskohercegovačke političke koncepte istinski stanu uz građane ove zemlje i sankcionišu sve one koji govorom mržnje tjeraju mlade iz ove zemlje“.

U ime najboljih studenata Univerziteta u Sarajevu prisutnima se obratila magistrantica Adisa Borić:

„Kao prosperitetnoj učenici kojoj je matematika išli od ruke malo bolje nego prosječnom srednjoškolcu skoro svi iz moje okoline su mi predlagali upisivanje fakulteta vani. Moram priznati da sam jedno vrijeme bila uvjerena da ću to i učiniti. No nekad krajem četvrtog razreda srednje škole sam se predomislila uvjerena da i kod nas mogu steći znanje koje mi je potrebno da se bavim poslom koji želim. Tokom studija sam imala dilemu i trenutaka kada sam mislila da sam donijela pogrešnu odluku. Međutim danas vam mogu ponosno reći da odluka da ostanem u BiH nije bila pogrešna.“ 

Za nadati se da će politike i vlade poslušati rektora i najbolju magistranticu sarajevskog univerziteta, te da će uraditi sve na upošljavanju mladih ljudi, ali situacija na terenu nije nimalo obećavajuća. Naime, prema podacima Unije za održivi povratak i integracije BiH. Od 2013. godine do kraja 2021., zemlju  je u potrazi za boljim životom napustilo 484.998 osoba. Bosna i Hercegovina je druga u Evropi po emigraciji, a na 140. mjestu prema pokazatelju nazvanom "odliv mozgova". Mirhunisa Zukić, predsjednica Unije za održivi povratak:

"Mislim što se tiče mladih oni su to sebi nekako relaksirajuće u životu organizovali, nema ovdje ništa, znamo da je korupcija, zna se da se stranački/partijski upošljava bez obzira na kvalifikacije. Mi toliko mladih imamo koji odlaze u Švedsku, koji su završili IT, koji su jako sposobni. Pokazali su se i ovdje, ali nisu bili dovoljno prihvaćeni. Dakle mi jednostavno neke talentovane mlade ljude šaljemo van BiH i samo pričamo, a ništa ne činimo.“

Osim kvalifikovanih radnika, koji su i najtraženiji kadar, više od 60% kvalifikovanih naučnika, istraživača, univerzitetskog osoblja napustilo je BiH u posljednjih 20 godina kazala je Edina Selešković, iz Internacionalne Akademije nauke i umjetnosti u BiH.

“U ovom momentu ne postoji nijedan registar koji će pokazati koliko tačno naših ljudi živi u nekoj zemlji. Cifra je poražavajuća”.

Bosna i Hercegovina na godišnjem nivou gubi 1,5 milijardi eura zbog odlaska mladih u inostranstvo navedeno je u studiji  "Troškovi emigracije mladih iz BiH" koju je uradio Institut za razvoj i inovacije.

U istoj studiji izračunato je koliko košta ukupno školovanje jednog mladog čovjeka od osnovne škole. Kada se ove brojke pomnože s brojem ljudi koji odu dolazi se do brojke od 710 miliona eura godišnje. Toliko je uloženo u mlade obrazovane osobe koji svoja stečena znanja i vještine koriste u drugim zemljama.