Reforme i vladavina prava – pa kandidatski status
„Bosna i Hercegovina će dobiti kandidatski status za članstvo u Europskoj uniji, ali potrebno je da učini korake da bi se to zaista i ostvarilo, a oni se tiču reforme Ustava, poboljšanja vladavine prava i borbe protiv korupcije“, kazala je u Sarajevu Alma Zadić, austrijska ministrica pravosuđa.
Ona je nakon sastanka sa bh. kolegom Josipom Grubešom naglasila da je 'sada jedinstvena šansa' za to, nakon onoga što je u završnom stavu iznijelo Europsko vijeće, te je apelirala na vlasti u BiH da provedu neophodne reforme.
Ministar pravde BiH Josip Grubeša razgovarao je sa ministricom pravde Republike Austrije Almom Zadić. Jedna od tema sastanka bio je i rad bh. pravosuđa. I dok je u Austriji rad pravosudnih institucija na visokom nivou, to se ne može reći za Bosnu i Hercegovinu. Do sada su svi izvještaji koji su se bavili pravosuđem u BiH imali jasan zaključak: vladavina zakona u BiH je u takvom stanju, da su nužne hitne temeljite reforme pravosuđa. Nedostatak posvećenosti vladavini prava, reforma pravosuđa i korupcije u pravosuđu glavne su teme na koje godinama upozoravaju evropski zvaničnici u brojnim izvještajima o BiH. Međutim, to za naše pravosuđe ne vrijedi jer iz godine u godinu imamo sve više slučajeva korupcije ali i nerješavanja slučajeva. Sudija Suda Bosne i Hercegovine Branko Perić:
“Da li su moguće nezavisne institucije u jednom prepolitičkom, nedemokratskom sistemu? Izgleda da nisu. Kako da drugačije izvedemo zaključak iz situacije da smo imali sve uslove da stvorimo nezavisan pravosudni sistem, da ga unaprijedimo, da imamo najviše pravne standarde u sistemu, mi smo proizveli suprotan efekt. Sistem koji je potpuno srušen iznutra, na koji je politika uspjela da utiče preko korumpiranja nekih nosilaca pravosudnih funkcija.“
Također, članovi Privremene istražne komisije Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine BiH za utvrđivanje stanja u pravosudnim institucijama BiH u svom izvještaju ocijenili su zabrinjavajućom aktuelnu sliku bosanskohercegovačkog pravosuđa u kojem, kako su istakli, postoji ogromna sprega između pravosuđa i politike. Branislav Borenović i Damir Arnaut, zastupnici u Predstavničkom domu Parlamenta BiH.
Branislav Borenović: „Uočili smo i identifikovali i potvrdili ogromne probleme u pravosuđu u Bosni i Hercegovini.“
Damir Arnaut: „Ono što nas najviše zabrinjava da je zaista primjetna nit koja se prožima kroz svjedočenja o ogromnoj sprezi između politike i pravosuđa. O ogromnom sukobu interesa u kojem se nalaze najviši nosioci pravosudnih funkcija, malverzacijama, poput zloupotreba, odnosno potpunog nekorištenja CMS sistema.“
Pokretanje istraga i formiranje predmeta u tužilaštvima sve češće se koriste kao sredstvo za medijsku diskreditaciju političkih protivnika, kaže Ivana Korajlić Transparency International BiH:
"Procesuiraju se samo u trenutku kada je to politički pogodno, odnosno da li je neko pao u nemilost svoje stranke ili koalicije ili nije više u vlasti ili neka stranka koja ima veći utjecaj na tužilaštvo može izdejstvovati da se netko iz protivničkog tabora procesuira, dok oni koji su trenutno na vlasti i imaju kontrolu nad radom pravosuđa ostaju neprocesuirani.“
Domaće pravosuđe je toliko zarobljeno zbog utjecaja politike, kažu u organizacijama civilnog društva, pa je sve manja šansa da se ovakvo stanje ikada promijeni. Damjan Ožegović Transparency International.
“Jedini izlaz bi bio da svi nosioci pravosudnih funkcija prođu kroz detaljne provjere svojih imovinskih kartona i kompetencija. Ali, ono što je najbitnije svojih pozadinskih veza, odnosno da se vidi povezanost svih tužilaca i sudija sa političkim ili nekim drugim elitama koji utiču na njihov rad.“
Pored veza i pritisaka, postoje i drugi problemi koji onemogućavaju efikasan rad pravosuđa, kao što su kadrovska nepopunjenost u sudovima i tužilaštvima. To dovodi do sve manjeg procesuiranja ozbiljnih kršenja zakona i sve nižeg stepena povjerenja građana u pravosuđe.