Reforma u osnovnim školama KS-a – bez stručne rasprave i pripreme

Od ove školske godine prva tri razreda osnovne škole u Kantonu Sarajevo u rasporedu neće imati bosanski, hrvatski ili srpski jezik kao zasebnu naučnu cjelinu. Izmjene nastavnog plana i programa donose tri velike grupacije predmeta koje nose nazive Izražavanje i stvaralaštvo, Priroda i nauka oko nas, te Aktivnost i stvaralaštvo.

Kurikularna reforma za osnovne škole u Kantonu Sarajevo smješta bosanski jezik zajedno s hrvatskim, srpskim i engleskim jezikom, te kulturom religija i vjeronaukom u nastavno područje naziva Izražavanje i stvaralaštvo. Ministarstvo obrazovanja poručuje da to nije ukidanje predmeta nego integriranje odgojno-obrazovnih područja s ciljem adekvatnije prilagodbe uzrastu učenika prva tri razreda osnovne škole.

“To su značajne stavke u ovoj reformi, međupredmetna povezanost i fokusiranost na učeničke kompetencije. To su iste kompetencije koje učenici razvijaju kroz predmete, samo ih mi sad osvjetljavamo iz različitih uglova i dajemo im mogućnost da vide cjelovitu sliku. To je trend sada u podučavanju, jer je bilo jasno i očito da se parcijalni pogled na svijet stvara kao podloga za manipulaciju masama”, objašnjava Naida Hota-Muminović, ministrica obrazovanja KS-a (NiP).

Međutim, stručnjaci tu odluku tumače kao potencijalno ugrožavanje statusa bosanskog jezika s obzirom na tradiciju negiranja njegovog postojanja. Drugi problematičan aspekt odluke jeste njeno ad hoc implementiranje - bez javne i stručne rasprave o prijedlogu i temeljne pripreme nastavnog osoblja.

“Bosanski jezik se ni na koji način ne smije relativizirati, podvoditi pod neko drugo ime, u konstrukciju BHS ili naziv Izražavanje i stvaralaštvo. On mora biti samosvojan, samobitan, unutar sebe zaokružen i jasno vdiljiv i prepoznatljiv nastavni predmet kako je to slučaj u svim drugim zajednicama”, ističe predsjednik BZK Preporod Sanjin Kodrić.

“Reforma obrazovanja se ne može desiti bez ozbiljne suštinske i važne edukacije nastavnika u primjeni onoga što je urađeno. Reforma obrazovanja se ne može desiti bez eksperimentalno provedenih svih ideja koje ima nadležno ministarstvo ili Institut za razvoj preduniverzitetskog obrazovanja. Reforma obrazovanja se ne može desiti tako što će jedna ili dvije osobe namišljati stvari i slati ih unutar škola dajući nastavnicima da se snalaze kako znaju”, poručuje Namir Ibrahimović, profesor književnosti naroda BiH i bosanskog jezika.

Akademska zajednica poručuje da rasprava o jeziku ne smije postati poligonom politikanstva nego pitanjem adekvatnog prijenosa znanja mlađim generacijama. Maternji jezik je fundament identiteta i samim time zahtijeva oprezniji pristup kada su u pitanju izmjene i reforme.

federalna.ba