Reforma pravosuđa je bh. neminovnost, ali kako do nje doći?

Reforma pravosuđa je u vrhu prioriteta vlasti, jer ih na to obavezuje put naše zemlje ka Evropskoj uniji. Međutim, postoji li dovoljno spremnosti za kompromis koalicionih partnera? U Vijeću ministara nema konsenzusa za Zakon o sudovima. A morat će ga biti. Za predsjednika SNSD-a sporno je i osnivanje Višeg suda, koji bi bio drugostepeni žalbeni organ u odnosu na odluke donesene u Sudu Bosne i Hercegovine.

Jedan od najvećih ispita funkcionisanja koalicione vlasti je i donošenje seta zakona iz oblasti pravosuđa, bez kojih nema ni ulaska u Evropsku uniju, što su evropski zvaničnici nedvosmisleno naglasili bezbroj puta bh. nosiocima vlasti. A naglasili su i da je uspostava Višeg suda jedna od bitnih stavki te reforme.

“Zagovara se već duže vrijeme neka alternativa, ali to nije alternativa, to se neće desiti”, rekao je predsjednik SNSD-a Milorad Dodik u intervjuu za FTV-ov magazin Mreža.

Poručio je da Višeg suda neće biti jer je to novi sud, a ne Zakon o sudovima. Šta je prepreka za donošenje Zakona o sudovima obrazložio je lider SDP-a Nermin Nikšić:

“Zakon o sudovima je usaglašen s Evropskom komisijom i  bilo je pitanje sjedišta suda. Međutim, pokazalo se na sastanku da to nije baš tako, da se nije sve usaglasilo. Otvorili smo priču i razgovarali o nadležnostima suda – da li se ograničavaju ili proširuju. Bilo je različitih pogleda i mišljenja i tu nismo postigli nikakav napredak.”

Državni ministar pravde Davor Bunoza nije želio komentarisati stav Milorada Dodika, ali je naglasio da je Nacrt o sudovima podržala Venecijanska komisija, posebno uspostavu Višeg suda.

“Što se tiče značaja Višeg suda s aspekta ljudskih prava, imate na raspolaganju efektivan pravni lijek koji podrazumijeva da će o žalbama odlučivati neovisno tijelo koje je fizički odvojeno od prvostupanjskog suda. Međutim, stvarna nadležnost Suda Bosne i Hercegovine se ne temelji samo na Zakonu o sudovima nego i na Kaznenom zakonu Bosne i Hercegovine”, objašnjava Bunoza.

Dok Milorad Dodik odbija uspostavu Višeg suda, za koalicione partnere s druge strane neprihvatljivo je smanjenje nadležnosti Suda Bosne i Hercegovine. Kako do reforme pravosuđa? Ocjena pravnih eksperata je da su stvari pogrešno postavljene od početka, odnosno - od Dejtonskog mirovnog sporazuma.

“U tom Aneksu, tj. Ustavu Bosne i Hercegovine nije predviđeno osnivanje Vrhovnog suda Bosne i Hercegovine. Uvijek je bilo, naročito iz RS-a, da to nije predviđeno Ustavom Bosne i Hercegovine i oni su to tumačili s pravne tačke gledišta na amaterski način. Ne mora sve biti predviđeno Ustavom, taj sud kao i Sud Bosne i Hercegovine mora se osnovati zakonima, ako već nije Ustavom – postoji ustavni osnov”, kaže profesor ustavnog prava Nurko Pobrić.

“Određene političke snage konstantno odbijaju bilo kakvu reformu koja bi išla ka jačanju, uspostavi i konsolidaciji države. Zato je potreban aktivniji pristup međunarodnog faktora kako bismo ispunili ono što se od nas traži”, ističe doktor ustavnog prava Šukrija Bakšić.

Viši sud bi bio drugostepeni žalbeni organ u odnosu na odluke donesene u Sudu Bosne i Hercegovine. Za imenovanje sudija bi bio nadležan VSTV, a ne predsjednik Suda Bosne i Hercegovine. Ali bez uspostave Vrhovnog suda priča o usklađivanju sudske prakse je neosnovana - stav je struke.

“U ključnim stvarima koje državu čine državom jedinstveno je zakonodavstvo koje se donosi na nivou države. A kada je u pitanju izjednačavanje pravosuđa, onda je tu neophodno potreban Vrhovni sud jer njegova uloga u niveliranju sudske prakse nižih sudova na teritoriji cijele države”, objašnjava Bakšić.

Reforma pravosuđa je bh. neminovnost. Po kojim kriterijima će biti urađena, stručnim ili političkim, odgovor bismo mogli saznati već sutra, za kada je, prije sjednice Vijeća ministara, najavljen sastanak o ovoj temi.

federalna.ba