REAKCIJE ZA SPORNI ZAKON O NEPOKRETNOJ IMOVINI

Prilog: Miranda Fejzagić

Odluka visokog predstavnika u Bosni i Hercegovini Kristijana Šmita (Christian Schmidt) da suspenduje Zakon o nepokretnoj imovini Republike Srpske izazvala je žestoke negativne reakcije u tom entitetu, a u Federaciji BiH apelacije Ustavnom sudu BiH da ocijeni ustavnost tog zakona.

Zakon o nepokretnoj imovini Republike Srpske, koji se koristi za funkcionisanje javne vlasti, već je jednom oboren na Ustavnom sudu Bosne i Hercegovine, u septembru prošle godine. Narodna skupština ponovo ga je usvojila krajem decembra i danas je trebalo da stupi na snagu, što je spriječeno odlukom visokog predstavnika, donesenom uz odobrenje Vijeća za implementaciju mira. Zakon je suspendovan do konačne odluke Ustavnog suda BiH. U Republici Srpskoj odluka je izazvala salvu kritika i reakcija. Njihova zajednička ocjena je da se državna imovina u Republici Srpskoj reguliše zakonima tog entiteta. Predsjednik RS-a Milorad Dodik poručio je da odluka visokog predstavnika nema pravnu snagu, jer, po njemu, Kristijan Šmit nema legitimitet, budući da njegovo imenovanje nisu podržale sve članice Vijeća sigurnosti UN-a. Profesorica državnog i međunarodnog javnog prava na Pravnom fakultetu u Tuzli Dženeta Omerdić podsjetila je da je jedini titular državne imovine država Bosna i Hercegovina:

„Titular imovine je Bosna i Hercegovina, jer ona u kontinuitetu nastavlja identitet bivše Republike Bosne i Hercegovine, a bivša RBiH je, što putem Sporazuma o sukcesiji, što kao Socijalistička Republika Bosna i Hercegovina, raspolagala određenom imovinom. Što znači, nadležni državni organi, a konkretno mislim na Parlamentarnu skupštinu, treba da donesu jedan zakon o državnoj imovini, kojim će se jasno i nedvosmisleno normirati ko i pod kojim uslovima može raspolagati, može koristiti određeni dio državne imovine ili državnu imovinu u cijelosti.“

Dok u Republici Srpskoj godinama izbjegavaju donošenje krovnog zakona i nastoje ovu oblast spustiti na entitetski nivo, istovremeno, u Federaciji BiH slijede put Ustava, pa je Ustavnom sudu BiH upućeno više apelacija. Zahtjev za ocjenu ustavnosti spornog zakona uputio je član Predsjedništva BiH Željko Komšić, istovremeno tražeći da nadležno tužilaštvo pokrene istragu:

„Bez obzira na to što se zahtjevi za privremenom mjerom razmatraju na plenarnim sjednicama Ustavnog suda BiH, koje se sazivaju tek nekoliko puta godišnje, vjerujemo da će Ustavni sud prepoznati važnost i hitnost ovog predmeta i u najkraćem vremenu obaviti razmatranje i odlučivanje. Namjera službenih lica iz izvršnih organa vlasti i organa uprave u bh. entitetu Republika Srpska da ne poštuju odluke Ustavnog suda Bosne i Hercegovine te da kroz predlaganje neznatno izmijenjenog teksta i sadržaja spornog zakona koji je i u ranijim odlukama Ustavnog suda BiH stavljen van pravne snage, poigravanje je sa vladavinom prava u Bosni i Hercegovini, što je nedopustivo. Način donošenja spornog Zakona o nepokretnoj imovini koja se koristi za funkcionisanje javne vlasti bh. entiteta Republika Srpska jasno ukazuje na postojanje namjere za izvršenje takvog krivičnog djela od službenih lica iz izvršnih organa vlasti kao i organa uprave u bh. entitetu Republika Srpska, te stoga očekujemo reakciju nadležnog tužilaštva.“

Kako je i najavljeno, zahtjev za ocjenu ustavnosti ovog zakona uputilo je i pet delegata u Domu naroda i 11 poslanika u Predstavničkom domu Parlamenta BiH. Oni traže stavljanje zakona van snage i usvajanje privremene mjere, kojom bi se odmah zabranila primjena zakona do donošenja konačne odluke Ustavnog suda. Predsjedavajući Predstavničkog doma Parlamenta BiH Denis Zvizdić podsjetio je da je Ustavni sud do sada već šest puta, u različitim predmetima, presudio da Narodna skupština nema nadležnosti da raspravlja o državnoj imovini:

„Svaki pokušaj Narodne skupštine RS, i ovaj prethodni i bilo kakav budući će, naravno, doživjeti istu sudbinu, da će biti poništen, proglašen antiustavnim i nikada Narodna skupština Republike Srpske neće doći u priliku da odlučuje o državnoj imovini Bosne i Hercegovine. Dakle, moja poruka je da se odustane od takvih iluzornih zahtjeva, da kompletan proces vratimo na onaj nivo nadležnosti koji je za to isključivo nadležan, a to je Parlamentarna skupština BiH.“