Reakcije na usvojeni Prijedlog izbornog zakona RS-a

Narodna skupština Republike Srpske (NSRS) noćas je na 13. posebnoj sjednici usvojila Izborni zakon Republike Srpske. Usvojen je i Zakon o dopunama Zakona o radu – po hitnom postupku, koji omogućava isplaćivanje plate "na ruke", kao i Zakon o referendumu i građanskoj inicijativi RS-a te Zakon o imunitetu. Također je usvojen i Zaključni izvještaj takozvane Nezavisne međunarodne komisije za istraživanje stradanja svih naroda u srebreničkoj regiji u periodu od 1992. do 1995. godine. Ovome je prethodio miting pod nazivom „Srpska te zove“ i kolektivno negiranje genocida u Srebrenici od kompletnog političkog vodstva, kao i prisutnih političara iz Srbije.

Zastupnici u Narodnoj skupštini Republike Srpske kasno sinoć nakon burne rasprave usvojili su Prijedlog izbornog zakona RS-a kojim se uređuje da izbore za organe vlasti u ovom entitetu provodi Republička izborna komisija, gradske, odnosno opštinske izborne komisije i birački odbori koje će imenovati nadležni organi RS-a. Šef Kluba poslanika SNSD-a u Narodnoj skupštini Republike Srpske Igor Žunić:

„Ovim zakonom je predviđeno da, stupanjem na snagu zakona, neće se više primjenjivati odredbe Izbornog zakona Bosne i Hercegovine koji uređuje izbor poslanika NSRS-a, delegata Vijeća naroda RS-a, predsjednika i potpredsjednika RS-a, delegata Doma naroda PSBiH iz RS-a, odbornika skupštine grada i opštine, gradonačelnika i načelnika, te imenovanje organa za sprovođenje izbora.“

Međutim, kako tvrdi pravni stručnjak i bivši član Centralne izborne komisije BiH Vehid Šehić, implementacija izbora, koji bi bili provedeni prema novousvojenom zakonu, bila bi upitna.

„Ovo dovodi u pitanje i provođenje samih izbora ukoliko bi eventualno Republička izborna komisija provodila izbore, onda je  pitanje implementacije tih izbornih rezultata. Uvjerenje o dobijanju mandata, opet po Izbornom zakonu, isključiva je nadležnost Centralne izborne komisije.“

Opozicija, kako je ranije i najavljeno, nije podržala ovaj zakon, jer im pojedini članovi ne odgovaraju, a problematizirali su i uopšteno usvajanje entitetskog izbornog zakona. Mirko Šarović, bivši predsjednik SDS-a:

„Meni se čini da taj zakon služi nekoj drugoj svrsi. Nekad učinite neki potez, digne se cijela zemlja oko toga, a onda poslije vidite da je to rađeno da bi se negdje na drugom mjestu ostvarila neka bolja pozicija. Ja mislim da Dodik s ovim prijeti međunarodnoj zajednici i Trojci kako bi dobio neke ustupke."

Nadalje, pored entitetskog izbornog zakona, zastupnici u NSRS-u sinoć su usvojili i dopune Zakona o radu, koje omogućavaju isplaćivanje plate "na ruke". Predložene dopune navode da se “plate isplaćuju samo u novcu, na tekući račun radnika, osim ako zakonom nije drugačije određeno”.

Također, usvojen je i Zakon o referendumu i građanskoj inicijativi Republike Srpske, Zakon o imunitetu te Zaključni izvještaj takozvane Nezavisne međunarodne komisije za istraživanje stradanja svih naroda u srebreničkoj regiji u periodu od 1992. do 1995. godine. Osim toga, skupština je pozvala članicu Predsjedništva Bosne i Hercegovine Željku Cvijanović da zatraži ostavku Zlatka Lagumdžije, ambasadora BiH u UN-u, zbog toga što je predložio usvajanje rezolucije o genocidu u Srebrenici. Prije sjednice Narodne skupštine održan je miting “Srpska te zove“, a povod je bio najava usvajanja rezolucije o Srebrenici o kojoj će u maju raspravljati Generalna skupština UN-a, gdje je kolektivno političko rukovodstvo RS-a i dio političkog vodstva iz Srbije najgrublje negiralo genocid u Srebrenici. Milorad Dodik, predsjednik RS-a, to je nastavio i na sjednici Narodne skupštine:

„To je bio zločin na kraju rata i nije bio genocid. Nije bio genocid ta strašna riječ moralne diskvalifikacije koju žele nama da stave na leđa. I ne samo nama, nego i našim unucima.“

Odluke Narodne skupštine izazvale su brojne reakcija. Iz OSCE-a su osudili ove odluke o jednostranom prenosu nadležnosti sa države na entitetski nivo sa ciljem stvaranja paralelnog izbornog sistema unutar entiteta.

"Ove radnje su protiv ustavnog poretka Bosne i Hercegovine uspostavljanjem paralelnih struktura koje narušavaju ukupnu sigurnost i stabilnost zemlje. OSCE ponovo potvrđuje svoju snažnu podršku Dejtonskom mirovnom sporazumu i Ustavu Bosne i Hercegovine", navodi se u saopštenju.

„Negiranje genocida, omalovažavanje žrtava i njihovih porodica teška je sramota i moralni sunovrat političkog sistema koji bi, zbog sudski utvrđenih činjenica, trebao biti prvi i najglasniji zagovaratelj istine i rezolucije o genocidu u Srebrenici“, poručio je premijer Federacije BiH i predsjednik Socijaldemokratske partije BiH Nermin Nikšić.

Oglasio se i Emir Suljagić, direktor Memorijalnog centra Srebrenica:

„Spremno su podigli histeriju oko rezolucije o genocidu u Srebrenici, kako bi još jednom iskoristili kartu svjetske zavjere da spase svoje pozicije. Naši ljudi, saradnici i zaposlenici žive i rade u Bratuncu i Srebrenici. Oni dijele stvarnost naroda ovdje, bez obzira kako se ko zvao. Naša jedina misija je pravda, borba da se sačuvaju svjedočenja i priče, te da iskoristimo lekcije iz Srebrenice za generacije koje dolaze“, napisao je Suljagić.

Ministar vanjskih poslova Bosne i Hercegovine i lider Naroda i pravde Elmedin Konaković također je reagovao povodom jučerašnjeg mitinga u Banjoj Luci. Konaković je na društvenim mrežama napisao da je na jučerašnjem mitingu „cijeli svijet vidio sliku negatora genocida, neljudske nastupe onih koje, nažalost, zovemo komšijama i onih sa kojima, nažalost, dijelimo političku stvarnost“.

Predsjednik Platforme za progres Mirsad Hadžikadić komentarisao je sinoćnji Dodikov miting, kao i poruke koje su odaslane. „Dok ima igdje imalo pravde, stida i čovječnosti, ovakvi zločini će se pamtiti i na kraju biti kažnjeni“, zaključio je Hadžikadić.