Razorni zemljotresi pogodili Tursku i Siriju, hiljade mrtvih i povrijeđenih

Više od 2.500 osoba poginulo je u katastrofalnom zemljotresu jačine 7,8 stepeni po Rihteru koji je rano jutros pogodio Tursku i Siriju. Srušene su brojne zgrade, uništene ceste i druga infrastruktura. Nakon prvog zemljotresa, zabilježeno je više od 120 udara od kojih je najsnažniji bio 7,7 po Rihteru. Izrazi saučešća, ali i pomoć stižu iz cijelog svijeta.

Katastrofalan zemljotres jačine 7,8 stepeni po Rihteru pogodio je rano jutros Tursku i Siriju. Hiljade je mrtvih i povrijeđenih u obje zemlje.

“Jutros u 4:17 h doživjeli smo najgoru katastrofu u ovom stoljeću, najgori zemljotres od onoga 1939. godine. Zemljotres čije je epicentar bio sjeverno od Gaziantepa osjetio se u veoma velikoj oblasti”, istakao je predsjednik Turske Recep Tayyip Erdogan.

Stanje na terenu je zastrašujuće, a prizori apokaliptični. U Turskoj se, prema posljednjim podacima, srušilo preko tri hiljade zgrada. Mnoge su se, doslovno, kao kule od karata urušavale satima nakon zemljotresa. Spasilački timovi pretražuju ruševine, pokušavaju izvući preživjele.

“Sve naše službe su trenutno na dužnosti. Žandarmerija, snage sigurnosti, turske oružane snage, timovi Agencija za upravljanje katastrofama, timovi Crvenog polumjeseca. Timovi za potragu i spašavanje iz različitih dijelova Turske raspoređuju se u oblastima koje su najviše pogođene zemljotresom”, poručio je ministar unutarnjih poslova Turske Suleyman Soylu.

Povremeno, na ulicama razrušenih turskih gradova, pojavi se poneki tračak nade i radosti kada spasioci, čak i satima nakon zemljotresa pronađu žive, kao što je i petogodišnja djevojčica koja je pod ruševinama zgrade provela sedam sati.

Apokaliptični prizori stižu i iz Sirije, gdje su zemljotresom najteže pogođene pokrajine Hama, Alep i Latakija.

“Danas, 6. februara grad je probudila katastrofa, zemljotres koji je uzrokovao veliki broj žrtava i veliku materijalnu štetu”, rekao je direktor zdravstvenog centra u Azmarinu Amin Gandura.

Mnogo je srušenih stambenih objekata i mnogo zarobljenih stanovnika pod ruševinama.

“Bili smo u kući, spavali, kad nas je probudio jak zemljotres. Živimo u stanu, na trećem spratu i znali smo da moramo što prije izaći iz zgrade. Bili smo na vratima kada se zgrada urušila. Spasio nas je Bog i drvena vrata koja su pala preko nas. Moja žena i troje djece su povrijeđeni”, prisjeća je stanovnik Latakije Usama Abdulhamid.

Spasilačke ekipe tragaju za preživjelima. Njihove napore otežava obilna kiša i susnježica. Građani su pozvani da pomognu u prijevozu povrijeđenih u bolnice i ambulante.

“Uspjeli smo pronaći i spasiti veliki broj ljudi, a vjerujemo da ih je još mnogo zarobljeno pod ruševinama. Civilna zaštita i druge službe, čak i vojska, pomažu u spašavanju”, naveo je guverner Latakije Amer Ismail.

Nakon prvog zemljotresa koji se osjetio i u Libanu, Kipru, Izraelu, uslijedio je niz od više od 120 naknadnih od kojih je najsnažniji bio 7,7 Rihtera, što je izazvalo paniku među preplašenim stanovništvom. Zemlje članice Evropske unije, NATO-a, kao i brojne druge zemlje šalju Turskoj i Siriji izraze saučešće, ali i neophodnu pomoć.

“Mobilizirali smo više od deset timova za urbanu potragu i spašavanje iz Bugarske, Hrvatske, Češke, Francuske, Grčke, Nizozemske, Poljske i Rumunije kako bi pružili podršku timovima za prvi odgovor na terenu. Mađarska, Italija, Španija, Malta i Slovačka su također ponudile svoju pomoć”, istakao je glasnogovornik Evropske komisije Balazs Ujvari.

“Riječ je o katastrofalnom zemljotresu, čiji će se obim shvatiti tek vremenom. Prva briga je spasiti iz ruševina što je moguće više ljudi”, naglasio je premijer Grčke Kyriakos Mitsotakis.

Pomoć je ponudila i ratom zahvaćena Ukrajina, ali i ruski predsjednik Vladimir Putin. Turska se prostire na nekoliko rasjeda između euroazijske i afričke tektonske ploče, te je među seizmički najaktivnijim područjima na svijetu. Samo prošle godine, seizmolozi su zabilježili više od 22.000 slabijih potresa. Jutrošnji zemljotres jačine 7,8 po Rihteru, jednak je onome iz 1939. u kojem je poginulo 33.000 ljudi.

federalna.ba