Ratne strahote prikazane kroz objektiv Toše Mitaševskog
Obilježavanje opsade Sarajeva 1992.-1995. godina prilika je da javnost ponovno večeras u Vijećnici pogleda izložbu crno-bijelih fotografija ‘Soba njenih uspomena’ Toše Mitaševskog. Govore o besmislu i surovosti rata, nastale su u Sarajevu 1993. godine, a dio tih fotografija nastao je upravo u razrušenoj Vijećnici.
Kolekcija fotografija "Soba njenih uspomena" nastala je u periodu od maja do septembra 1993. godine, na liniji razgraničenja, u zgradi poznatoj kao Loris u Sarajevu. I autor i model - Dragana Ristić živjeli su u toj zgradi, kao i četrdesetak drugih stanara.
- Toše je počeo sa radom na toj kolekciji odmah nakon izlaska iz bolnice, gdje je proveo sedam mjeseci. U tom periodu zgrada je pretrpjela mnoga razaranja, uništeno je gotovo sve. Njemu se odmah javila ideja da prikaže ratne strahote iz perspektive čovjeka, u ovom slučaju djevojke, koja živi život u tim uslovima, bez osnovnih stvari na koje smo navikli - prisjeća se u razgovoru za Fenu Magdalena Cvjetković, sestra Toše Mitaševskog.
U jednom stanu je zatekao nestvarno lijep i očuvan svileni namještaj. Tako se javila ideja za prvi ciklus fotografija sa namještajem i Draganom u lijepim haljinama. U postavljanju scenografije pomagali su mu, priča Magdalena, borci Armije RBiH, koji su bili na položaju u toj zgradi.
- Slijedio je drugi ciklus sa stvarima koje smo svi imali u kućama, a više nam nisu služile. Zatim uništene stvari, koje bi nam mogle poslužiti, poput bicikla. Slijedila je struktura zidova, izgoreni neboder u komšiluku i na kraju, prekriveni namještaj koji više ne služi svrsi, gotovo da nam ne treba – kazala je.
Kako je navela Magdalena, fotografije je Toše izrađivao u kupatilu, kad bi bilo struje, dok su svi drugi uključivali mašine za veš. Često je morao prekidati rad zbog borbenih dejstava, što je bio slučaj i sa snimanjem. Za svaku fotografiju napravljen je samo po jedan snimak, jer su filmovi u tom periodu bili jako dragocjeni.
Bilo je teško izabrati određeni broj, od mnogo fotografija, za izložbu u novembru 1993. godine u Galeriji MAK. Kolege fotografi su mu pomagali koliko su mogli u materijalu koji je bio potreban. Uspio je napraviti čak i plakate, koji su postavljeni na više mjesta u gradu. Kao i svi kulturni događaji u ratnom periodu, i ta izložba je bila izuzetno posjećena. Veliki broj posjetilaca je došao u uniformi, pravo sa borbene linije – naglasila je.
Uništeni simbol i ponos Sarajeva - Vijećnica u svakom umjetniku pa tako i u Toši budila je poriv da na svoj način pošalje vapaj i poruku svijetu da se ne ubija samo čovjek, nego i sve ono što čini čovjeka.
- I opet je smjestio ljepotu i život dvije mlade djevojke, Dunje i Maje, u porušeni i izgoreni prostor. Djevojke, koje bi u normalnim uslovima studirale i učile, u tom prostoru sad prebiru po zgarištu i pepelu knjiga koje nikad neće držati u rukama – kazala je.
Tošine fotografije, kao i fotografije i snimci svih ostalih autora koji su snimali porušenu i izgorenu Vijećnicu, korišteni su za što vjerniju obnovu te predivne zgrade na koju smo svi toliko ponosni, koja će uvijek biti simbol našeg Sarajeva koje je i Toše toliko volio.
Toše Mitaševski (1960-2016.) rođen je u Sarajevu, gdje je završio gimnaziju i diplomirao na Ekonomskom fakultetu. Prve kontakte sa fotografijom ostvaruje u osnovnoj školi, a 1984. godine prvi put izlaže na kolektivnoj izložbi u Rovinju (Hrvatska) kao član Foto kluba "Mašinac". Bio je ozbiljan fotograf, dugo se bavio fotografijom i bio uspješan u tom poslu. Bavio se i edukacijom mlađih generacija fotografa.
U periodu od 1984. do 1992. godine izlagao je na većini izložbi fotografija u Jugoslaviji i tako se svrstao među najaktivnije fotografe osamdesetih godina u Bosni i Hercegovini. Učestvovao je na oko 150 kolektivnih izložbi, osvojio je 32 nagrade.
Kao posebna cjelina izdvajaju se kolekcije „Ohrid“ i „Dojran“, kao najviše nagrađivane kolekcije u tom periodu. Te fotografiije su 1994. godine bile dio izložbe „Pejsaži“ - Bosanske planine i Makedonska jezera. U periodu od maja do septembra 1993. godine nastala je kolekcija „Soba njenih uspomena“, a 1994. godine i kolekcija „Vijećnica“. Kolekcija je, osim u BiH, bila izložena i u Hrvatskoj, Makedoniji, Kotoru (Crna Gora) i New Yorku u zgradi UN, povodom desete godišnjice genocida u Srebrenici.
U poslijeratnom periodu, kao teme Tošinih fotografija, ponovo dominiraju priroda i portreti. Jedan od rijetkih izleta u kolor fotografiju je kolekcija „Cvijeće“, predstavljena u projektu 3-2-1 (3 godine, 2 umjetnika, 1 grad) realizovanom 1999. godine sa Serge Marcouxom.
Toše Mitaševski je bio član Asocijacije za umjetničku fotografiju BiH sa zvanjem Kandidat za majstora fotografije i član ULUPU BiH. Četiri dana prije njegove smrti, u martu 2016. godine, otvorena je njegova posljednja izložba kolekcije „Soba njenih uspomena“ na IUS-u.
federalna.ba/Fena