Ratari nezadovoljni otkupnom cijenom hljebnog žita i nekontrolisanim uvozom

Žetva hljebnog žita je završena, saga o otkupnoj cijeni nije. Nezadovoljni ratari upozoravaju na gubitke i gašenje proizvodnje. Pozivaju nadležne na hitnu reakciju. Za to vrijeme uvozimo. Sve i svašta.

Većina ratara nezadovoljna je ovogodišnjom otkupnom cijenom hljebnog žita, ali, kako kažu, i nekontrolisanim uvozom. Od nadležnih očekuju reakciju i blokadu uvoza pšenice dok se ne otkupi sav domaći rod. I tu nije riječ, kako kažu, samo o pšenici. Već sada je evidentna pojava tržišnih viškova i nemogućnost plasmana.

U lancu proizvodnje, reklo bi se, nema sektora koji nije ugrožen. Hiperprodukcija sezonske robe ne nalazi svoje mjesto na tržištu. Iako su cijene, kažu proizvođači, bagatela.

„Oko 20 feninga je bolja lubenica, lošija ne može nikako. A nas dulum što proizvedemo ovo košta 500-600 KM“, kaže Aco Stojanović.

„Povrće se više ne može prodati ni po minimalnoj cijeni, velike količine propadaju“, dodaje Goran Simić.

„Jedna flašica sa aromom limuna od 0,25 l je skuplja za duplo od litre mlijeka, onda tu matematika ne treba, tu politika ne treba“, poručuje Milenko Nikolić.

Visoka ulaganja, a tržište nesigurno. Prema podacima Agencije za statistiku, u prvih šest mjeseci ove godine BiH je uvezla nešto više od 13 milijardi KM vrijednosti robe, dok je izvezla više od 9 milijardi KM. Pokrivenost uvoza izvozom je iznosila 66,3 posto, dok je vanjskotrgovinski robni deficit iznosio 4 milijarde i 611 miliona KM.

„Ne može se uvoziti nekontrolisano. Nas je uvoz sahranio. Ove poljoprivrednike u Semberiji - za 7godina 10.000 - njih je sahranio uvoz i nebriga institucija koje treba da pomognu, a za to su birani. Ministar Staša Košarac neka zabrani uvoz na 100 dana pšenice, a ima sve mehanizme za to, odmah će drugačija slika biti“, tvrdi Savo Bakajlić, predsjednik Udruženja poljoprivrednih proizvođača Semberije i Majevice.

Farmeri traže zaštitu domaće proizvodnje u vidu obustave uvoza. Podsjetimo da su prije dvije godine iz istih razloga organizovali proteste, no do danas zaštita domaće proizvodnje ostala je mrtvo slovo na papiru. Farmeri upozoravaju da je proizvodnja pred kolapsom, sve je manje proizvođača, a sve više obradivih površina biva zaraslo u korov.

O jesenjoj sjetvi nije rano govoriti. Farmeri već sada vrše kalkulacije, kažu da će, zbog nerentabilnosti, u velikoj mjeri smanjiti proizvodnju. Na nedavno održanom sastanku sa članom Predsjedništva BiH Miloradom Dodikom dobili su obećanja da će entitetski agrarni budžet sa dosadašnjih 90 biti povećan na 150 miliona maraka, kao i da će izdvajanja po zasijanom hektaru pšenice, umjesto 400, iznositi 500 maraka. Proizvođače ovih dana često možemo čuti da kažu - ako se ova obećanja obistine, plan sjetve bi mogao biti ispunjen.

federalna.ba