Rat energentima i globalna energetska kriza

Ruska invazija na Ukrajinu evropski kontinet je uzdrmala, ne samo ratom, već i posljedicama istog. Inflacija, visoke cijene, kriza- to je ruska invazija donijela Evropi kao i pitanje – šta ako? Šta ako Rusija zavrne plinsku česmu? Šta ako se može platiti samo u rubljima? Šta ako Evropa ne nađe alternativu?

Rat u Ukrajini ujedno je rat Rusije i Zapada sankcijama i energentima. Rusija dominaciju na svjetskoj sceni drži gasnim cjevovodima. Njima drži konce svjetske ekonomske krize, koja je većim dijelom uzrokovana ruskom invazijom na Ukrajinu, jer veliki dio gasa koji snabdijeva Evropu ide tokovima preko Ukrajine. S ciljem osvete i sankcija Rusiji, Evropska unija pokušava da bude nezavisna od ruskih energenata, a Rusija svakog trenutka može zavrnuti česmu.

"Rusija kao oružje vidi ne samo gas, nego i bilo koju vrstu trgovine. Oni samo čekaju trenutak kada će iskoristiti jednu ili drugu oblast trgovine. Oni to mogu koristiti da ucjenjuju Evropu politički ili da prisile rusku vojnu mašinu koja vidi ujedinjenu Evropu kao metu. Zato, što prije Evropa shvati da njihova trgovina ne može zavisiti od Rusije, prije će biti moguće garantovati stabilnost evropskog tržišta", kazao je predsjednik Ukrajine Volodimir Zelenski.

Dokaz zavrtanja ruske česme i evropske nezavisnosti su tranzitne zemlje Bugarska i Poljska. Ruski energetski div Gasprom prekinuo je isporuke gasa Bugarskoj i Poljskoj, nakon što su obje zemlje odbile plaćati gas u rubljama. Nakon objave o prekidu isporuke, evropske cijene gasa povećale su se za čak 24 posto.

"Gaspromova obustava isporuke gasa je grubo kršenje ugovora i ucjena korištenjem nedogovorenog plana za plaćanje u rubljama preko treće strane, koje ne garantuju ni snabdijevanje ni novac Bugarima. Nećemo podleći tom reketu", istakao je premijer Bugarske Kiril Petkov.

Predsjednik Poljske Andrzej Duda kaže: "Rusi su zavrnuli gas. Dobili smo informacije da nam ga neće isporučivati. Mirno smo primili te informacije. Uvjeravam svoje sunarodnike Poljake, da se neće suočiti sa situacijom da nemaju gasa. Nosićemo se sa tim problemom."

I Poljaci i Bugari ističu da neće pregovarati sa Rusijom pod pritiskom i da neće pristati na ruski zahtjev da gas plaćaju u rubljama.

"Jednostrana odluka Gasproma da obustavi isporuku gasa klijentima u Evropi je još jedan pokušaj Rusije da gas koristi kao instrument za ucjenu. Najnoviji agresivni potez Rusije je još jedan vrlo oštar podsjetnik da moramo raditi sa pouzdanim partnerima i graditi našu energetsku nezavisnost", navela je Ursula von der Leyen, predsjednica Evropske komisije.

"Sve ovo će dodatno doprinijeti statusu Rusije kao ekonomskog i političkog izopćenika. To će u konačnici pritisnuti Vladimira Putina. Ali jedno je jasno. Ne možemo dopustiti da njegovo zlostavljačko ponašanje uspije", kaže Dominic Raab, zamjenik premijera Velike Britanije.

Moskva odbacuje optužbe, prijeteći da će obustaviti isporuke gasa ako se on ne bude plaćao rubljama.

"Postavljeni uvjeti dio su novog načina plaćanja razrađenog nakon nezapamćenog neprijateljskog čina na privrednom i finansijskom polju nakon ruske ofanzive u Ukrajini", istakao je portparol Kremlja Dmitrij Peskov.

Dok Evropske energetske kompanije užurbano traže način kako platiti ruski gas a ne prekršiti zakon odnosno sankcije uvedene Moskvi zbog invazije na Ukrajinu, na snagu bi uskoro mogao stupiti i evropski embargo na rusku naftu..To je prijedlog Evropske komisije koji je predsjednica komisije predstavila eurozastupnicima u Strazburu najavljujući potpuno okončanje zavisnosti Evropske unije od ruske nafte.

"Pobrinut ćemo se da postepeno izbacimo rusku naftu na uredan način, na način koji omogućava nama i našim partnerima da osiguramo alternativne puteve dostave.istovrmeno, da budemo oprezni da na minimum svedemo uticaj na globalno tržište. Zato ćemo postepeno izbaciti rusku dostavu sirove nafte unutar šest mjeseci, kao i naftnih prerađevima do kraja godine. Tako ćemo izvršiti maksimalan pritisak na Rusiju", dodalaje von der Leyen.

Iz Kremlja je stigao brz komentar na najavu novog paketa sankcija iz EU.

"To je mač sa dvije oštrice. Dok pokušavaju da nanesu štetu nama, oni se takođe suočavaju sa plaćanjem visoke cijene. Već plaćaju tu cijenu, a cijena sankcija za stanovnike Evrope će rasti iz dana u dan", ističe Peskov.

Zemlje članice EU nisu usaglašene u vezi s naftnim embargom, pojedine poput Mađarske i Slovačke traže izuzeća. Druge zemlje, posebno regiona, traže alternative, jer - šta ako Rusi zavrnu česmu? U Aleksandrupolisu u Grčkoj zvaničnici zemalja Balkana i EU prisustvovali su ceremoniji početka radova na terminalu za tečni gas koji smatraju alternativom.

Predsjednik Evropskog vijeća Charles Michel kaže: "Čvrsto vjerujem da vidimo novu zoru evropske energetske nezavisnosti i vidimo jasan dokaz te nove budućnosti ovdje u ovom gradu sa ovim novim terminalom za tečni prirodni gas. Ovo je jedan veoma snažan, pozitivan korak za naš zajednički politički projekat, jer će pomoći u postavljanju raznovrsnosti u dostavi našeg gasa, pomoći će u jačanju energetske infrastrukture i postepeno obezbijediti nezavisnost od ruskih fosilnih goriva, što će nas učiniti jačim i sigurnijim."

"Nedavne prijetnje Moskve koje se tiču gasa znače da ova saradnja nije samo neophodna, nego, ja bih rekao, i hitna", naglašaba premijer Grčke Kyriakos Mitsotakis.

Grčki terminal smanjio bi rusku zavisnost i u Srbiji koja se u rusko-ukrajinskom pitanju trudi biti neutralna.

"Sada kada pogledam da je ovo urađeno, veoma smo zahvalni i spremni smo da preuzmemo velike količine gasa u budućnosti. Treba da poboljšamo gasnu infrastukturu u našoj zemlji i da gradimo sisteme za povezivanje sa bugarskim prijateljima, tada ćemo moći da prihvatimo velike količine gasa", istakao je predsjednik Srbije Aleksandar Vučić.

Tečnom gasu okrenuo se i Japan. Osim alternative tečnog gasa, druge zemlje Evrope vide Azerbejdžan kao moguću pomoć.

"Azerbejdžan je uvijek doprinosio energetskoj sigurnosti u Evropi. Dakle, mi nemamo koristi od ove situacije, ali želimo dugoročnu saradnju sa Evropom, a s obzirom na to da je Azerbejdžan već dostavljao značajne količine gasa u Evropu to znači proširenje te saradnje. Mi ne možemo povećati svoju proizvodnju za godinu ili dvije. To mora biti dugoročno ulaganje. Azerbejdžan je spreman povećati dostave za Bugarsku i potencijalno za zemlje Balkana", kaže Elin Suleymanov, ambasador Azerbejdžana u Ujedinjenom Kraljevstvu.

Dok mnogi brinu o alternativama i plaćanju Rusima ima i onih koji su profitirali. Indija preuzima rusku naftu po nižoj cijeni. Tako analitičari banke Rojal benk of Kanada procjenjuju da je indijski uvoz sirove nafte iz Rusije povećan sa manje od 100 hiljada miliona barela dnevno u 2021. godine na čak 800.000 u aprilu i očekuju da će taj južnoazijski div nastaviti da povećava uvoz. I tako, Zapad i Rusija rat vode enrgentima, ispaštaju obični ljudi plaćajući visoku cijenu. Profitiraju oni koji koriste priliku, jer nekom, rat nekom brat, važi i u ovom slučaju.

federalna.ba