Rasprava o zakonu kojim se omogućava da Lekić bude crnogorski premijer

Rasprava o zakonu kojim se omogućava da Lekić bude crnogorski premijer
(Izvor: AA/Arhiva)

Poslanici crnogorskog parlamenta počeli su raspravu o tome da li da se u dnevni red uvrste i izmjene Zakona o predsjedniku Crne Gore kojim se otvara put da poslanik i bivši diplomata Miodrag Lekić bude izabran za novog premijera, nakon što je predsjednik Milo Đukanović odbio da mu da mandat sa sastav nove vlade. Predstavnici Demokratske partije socijalista (DPS) i njihovih koalicionih partnera, koji su izgubili vlast na izborima 2020. godine tvrde da je riječ o ustavnom puču i da se Zakonom ukidaju ustavne nadležnosti predsjednika.

Poslanik Demokratskog fronta (DF), koji je predlačag zakona, Predrag Bulatović rekao je da izmjenama po hitnom postupku žele da zaustave štetne posljedice aktuelnog zakonskog rješenja po ustavno-pravni sistem, odnosno da se Lekiću ne da mandat.

Poslanik DPS-a Dragutin Papović kazao je da se ovim prijedlogom direktno obesmišljavaju nadležnosti i obaveze predsjednika Crne Gore. Pročitao je član 360 Krivičnog zakona, kojima je predviđena zatvorska kazna za pokušaj promjene ustavnog uređenja Crne Gore.

Poslanik DPS-a Ivan Mitrović upozorio je da se predlaže zakon kojem se predstavniku Skupštine daje mogućnost da sebe imenuje za mandatara.

"Vaš mandatar je gospodin Lekić. I vi ovim zakonom ćete da date mogućnost gospodinu Lekiću da sebe imenuje za mandatara. Ne da nije logično, nego je sramno", rekao je on.

Skupština Crne Gore počela je danas sjednicu na kojoj će se između ostalog izjasniti o Prijedlogu zakona o popisu stanovništva, domaćinstava i stanova. Demokratske front (DF) je predložio da se dnevni red proširi i da se kao tačka uvrste i izmjene Zakona o predsjedniku Crne Gore.

Nakon jednosatne proceduralne rasprave o predloženim izmjenama zakona predsjednica Skupštine Danijela Đurivić dala je pauzu od pola sata, ali nije prihvatila zahtjev DPS-a da se o izmjenama zakona izjasni stručna služba Skupštine Crne Gore.

U prijedlogu izmjena Zakona se navodi da je osnovni razlog za donošenje tog zakona to što predsjednik Crne Gore nije predložio za mandatara za sastav Vlade kandidata koji ima nesumnjivu podršku većine poslanika Skupstine Crne Gore.

Đukanović je odbio da prihvati da bivši diplomata Miodrag Lekić bude mandatar i skupštini je dostavio prijedlog da se skrati mandat poslanicima. Prethodno je lider Demokratskog fronta (DF) Andrija Mandić pismom od njega zatražio da mandat za sastav nove vlade povjeri Lekiću, ali nisu dostavljeni potpisi poslanika, niti su prethodno kod predsjednika Crne Gore došli na konsultacije. Đukanović je, nakon što nikome nije povjerio mandat za sastav nove vlade, Skupštini dostavio prijedlog za skraćenje mandata i raspisivanje novih izbora. U obrazloženju je naveo da "nije stekao utisak da postoji jasna većina koja bi bila u stanju da formira vladu" i da se oni koji su predložili Miodraga Lekića za mandatara nisu odazvali konsultacijama niti dostavili potpise kojima bi potvrdili postojanje neophodne podrške. Dan kasnije, nakon zakonskog roka od 30 dana od dana pada vlade, oni su dostavili Đukanoviću 41 potpis poslanika od 81 koliko ih ima u crnogorskom parlamentu i odgovorili kontra inicijativom - potpisali su prijedlog za njegovo razrješenje, jer kako tvrde, nije na konsultacije pozvao predstavnike svih parlamentarnih stranaka čime je prekršio Ustav.

Posljednji parlamentarni izbori održani su avgusta 2020. kada je Đukanovićeva DPS prešla u opoziciju, a vlast su formirali proruski Demokratski front, Demokrate i Građanski pokret URA. Vladi Zdravka Krivokapića, koju su izabrali, 14 mjeseci kasnije izglasano je nepovjerenje, a stranke pobjednice izbora ušle su u oštre međusobne političke sukobe. Uslijedio je izbor nove manjinske vlade Dritana Abazovića, glasovima Đukanovićevog DPS-a koji joj je tri mjeseca kasnije uskratio povjerenje. Od tada vlada funkcioniše u takozvanom tehničkom mandatu.

Prijedlogom Zakona je predviđeno i da predsjednik mora postaviti ambasadora kojeg predloži Vlada, što sada nije slučaj i nakon što je Đukanović odbio da postavi nekoliko kandidata za ambasadore.

federalna.ba/Beta

Crna Gora Miodrag Lekić