Rascjepkane nadležnosti ni novac ne spaja: BiH ostaje bez milijardu eura?
O evropskom putu ljepše pričamo nego što radimo. Dokaz - plan rasta i država Bosna i Hercegovina koja je na potezu da izgubi milijardu eura Evropske unije od šest, koliko je osigurano za zemlje Zapadnog Balkana. Razlog, po ko zna koji put, rascjepkanost sistema, politički interesi i nemogućnost dogovora. Naime, da bi sredstva bila operativna, moramo ispuniti određene kriterije. Rok za dostavljanje liste reformi istekao je danas u podne. Bh. vlasti još jednom polažu nade - u dobru volju Unije.
Od milijardu eura dijeli nas lista reformi koju moramo dostaviti Evropskoj komisiji. Na njoj prioriteti iz osam ključnih oblasti koje su pred Bosnu i Hercegovinu postavljene nakon dodjeljivanja kandidatskog statusa. Rok za dostavu istekao je danas u 12 sati. U 12 i 5 - naša zemlja bi ipak mogla ispuniti obećano. Ako ne bude kasno.
„Izjasnit ćemo se najkasnije u ponedjeljak. Nadam se da će svi akteri biti toliko odgovorni i svjesni toga da kada samo jedan ne sudjeluje u tome da nas koči kad je u pitanju implementacija plana Bosne i Hercegovine. I da će biti svjesni toga da je to nešto što će se izravno odraziti i na život i na ekonomiju u Bosni i Hercegovini“, poručila je Borjana Krišto, predsjedavajuća Vijeća ministara BiH (HDZBiH).
Proces su kočili ministri iz RS-a. Ponovo, po starom. U svemu vide rušenje Ustava.
„Kada je u pitanju Mapa rasta, koju na zajedničkom nivou definišemo uz punu vidljivost RS-a i FBiH, nismo saglasni s određenim ambicioznim stavovima EU koji nisu u skladu s Ustavom i dejtonskom strukturom Bosne i Hercegovine“, poručuje Staša Košarac, ministar vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH (SNSD).
Cilj je potaknuti reforme u Bosni i Hercegovini. Konkretno, one koje smo obećali Evropskoj komsiji uz dobijanje zelenog svjetla za otvaranje pregovora. Ne samo da bi nas to približilo ekonomiji zemalja Unije, već bi i naša zemlja od svega imala direktnu korist. Vrijednu milijarde eura.
„Ukupni iznos sredstava za period 2024–2027. iznosi šest milijardi eura. Taj iznos čine dvije milijarde eura bespovratnih sredstava i četiri milijarde eura zajmova po veoma povoljnim uslovima. Najmanje polovina ukupnih sredstava će biti dodijeljena kroz Investicijski okvir za Zapadni Balkan (WBIF), kao podrška za ulaganja u infrastrukturu i povezanost, uključujući saobraćaj, energiju, zelene i digitalne tranzicije. Preostali dio će biti dodijeljen kao direktna podrška nacionalnim budžetima“, pojašnjava David McAllister, predsjednik Odbora za vanjske poslove Evropskog parlamenta.
„Ta finansijska sredstva su povezana za listu reformi koje je potrebno ispuniti i pružanje podrške za konkretne projekte, ali i za budžete zemalja Zapadnog Balkana“, napominje Adi Ćerimagić, analitičar Inicijative za evropsku stabilnost.
U Direkciji za evropske integracije kažu da su obavili svoj dio posla, čeka se na nas. Dok su druge zemlje Zapadnog Balkana svoju listu i projekte već dostavili, mi bismo vrlo lako mogli ostati praznih džepova.
„Meni bi bilo žao, prije svega, kao građaninu ove zemlje da toliko novac ne iskoristimo za razvoj. S obzirom na to da je svaki novac dobar i poželjan da možemo ulagati u projekte koji su ključni u oba entiteta i Brčko Distriktu te shodno tome i po kantonima“, ističe Afan Kalamujić, ministar finansija KS-a (ZNG).
Novcem bi raspolagali svi nivoi vlasti u državi, ali upravo to i komplikuje cijelu priču. Za dobijanje sredstava moraju se usaglasiti svi nivoi, a kriteriji su prilično oštri. Zahtijevaju se reforme, između ostalog, u oblasti pravosuđa, javne uprave i borbe protiv korupcije. A sve uz evropski monitoring kako bi bili sigurni da će novac biti opravdano utrošen. Kao i sve u našoj zemlji, do konsenzusa se teško dolazi, a do novca, ako je moguće, još i teže.
federalna.ba