Radne dozvole i sporazum CEFTA
I dok su sve glasniji govori o inicijativi Otvoreni Balkan – kojoj su pristupili tek Sjeverna Makedonija, Srbija i Albanija, provjerili smo jesmo li otklonili barijere na provođenju sporazuma CEFTA. Dio sporazuma jesu sve zemlje regije. Postavljeni cilj - olakšati i ubrzati trgovinu uslugama među zemljama. Radne dozvole izdate u BiH trebale bi važiti i na prostoru drugih zemalja potpisnica sporazuma CEFTA.
Dodatni protokol šest sporazuma CEFTA o slobodnoj trgovini potpisnicama, među kojima je i BiH, treba olakšati poslovanje i povećati konkurentnost domaćih firmi koje se bave uslužnim djelatnostima na regionalnom tržištu.
“Protokol govori o budućim aktivnostima i dvije su za ovu situaciju jako bitne. Jedne su radne dozvole - da im se ne traži radna dozvola. Druga je - ako su oni inžinjeri, da je metod priznavanja njihovih inžinjerskih kvalifikacija, brži i jednostavniji i jeftiniji”, objašnjava Zdravko Ilić, stručnjak za trgovinu uslugama Sekretarijata CEFTA.
Blizina tržišta i kulturne sličnosti samo su neke od prednosti sporazuma CEFTA. Posebnu korist od priznavanja radnih dozvola trebali bi imati oni koji su i do sada bili najtraženijim, a to je sektor građevinarstva, te uslužne djelatnosti – prijevoz i transport.
Da li je dodatni protokol CEFTA olakšica ili prijetnja za bh. privredu – mišljenja su podijeljena.
“To su takve birokratske procedure - da na kraju odustanete od posla”, kaže Adnan Smailbegović, predsjednik Udruženja poslodavaca FBiH.
Voditeljica odjela za međunarodnu saradnju i informisanje SSSBiH Lejla Čaušević-Sućeska navodi kako podaci o primanjima govore da su jedino radnicima na Kosovu manja od zaposlenih u FBiH: “Bojim da će se ovim nastaviti trend odlaska kvalifikovane radne snage iz BiH”.
Ovu bojazan potvrđuju podaci o smanjenom broju izdatih radnih dozvola u BiH državljanima iz zemalja regije. Više je onih koji bi otišli nego onih koji bi zbog posla došli u BiH.
“Srbija zajedno sa Kosovom je na prvom mjestu po broju izdatih radnih dozvola za strance - sa nekih 760 radnih dozvola u 2019. Taj je broj za 100 manji u 2020. godini”, precizira Boris Pupić, stručni saradnik za odnose s javnošću Agencije za rad i zapošljavanje BiH.
Zagovornici CEFTA-e poručuju da je širenje regionalnih kompanija dobra osnova za njihov izlazak na globalno evropsko tržište.
“Sve što radimo na formiranju jedinstvenog tržišta Zapadnog Balkana je bazirano na evropskim propisima”, tvrdi Ilić.
Ekonomski analitičar Draško Aćimović upozorava: “Radne dozvole su primarna stvar da se što prije usvoji. Zamislite da u kritičnim momentima, kad nam nedostaje anesteziologa, hirurga ili drugih zanimanja od životne važnosti, mi imamo proceduru izdvajanja radnih viza. Mislim da je to nešto što trebamo što prije usvojiti”.
Apsurdnost naše realnosti je da se procedura izdavanja radnih dozvola za kompanije iz FBiH u RS-u ne razlikuje mnogo od potrebne za njihov rad na regionalnom tržištu, napominje Mirsad Jašarspahić, predsjednik VTKBiH.
Plaće stagniraju, troškovi života rastu, a regionalno tržište ide ka sve većoj liberalizaciji. Bez adekvatnih podsticajnih mjera upitno je koliko će regionalno ekonomsko povezivanje osnažiti urušavajuću bh. privredu.
federalna.ba