Putin: Zapad ignorirao naše zahtjeve, otvoreni smo za dodatne razgovore

Nakon što su Amerika i NATO odgovorili na ruske sigurnosne zahtjeve, oglasio se i predsjednik Rusije Vladimir Putin, izjavivši da su Sjedinjene Države i zapadni saveznici ignorirali glavne sigurnosne zahtjeve Moskve. Ipak, poručio je da je Kremlj i dalje otvoren za dodatne pregovore sa Zapadom o smanjenju tenzija oko Ukrajine.

Komentirajući sukob sa Zapadom oko Ukrajine, i to prvi put poslije više od mjesec dana, Putin je rekao da Kremlj još proučava prošlosedmični odgovor SAD i NATO-a na sigurnosne zahtjeve Rusije.

“Dok ignoriraju našu zabrinutost, SAD i NATO se pozivaju na pravo svake zemlje da slobodno bira sredstva svoje sigurnosti. Ali, ne radi se samo o dopuštanju nekome da slobodno bira sredstva za omogućavanje sigurnosti. To je samo jedan od dijelova formule nedjeljivosti sigurnosti. Drugi suštinski dio kaže da se ne smije dozvoliti jačanje sigurnosti jedne države na račun sigurnosti druge”, rekao je Putin.

Dakle, za Putina ovim je jasno da je Zapad ignorirao zahtjev Moskve za davanje pravno obavezujućih garancija da Ukrajina nikada neće postati članica NATO-a, da će Alijansa prestati razmještati oružje blizu ruskih granica i da će povući snage iz Istočne Evrope.

“Hajde da zamislimo da je Ukrajina članica NATO-a, prepuna oružja sa naprednim sredstvima za napad poput onih u Poljskoj i Rumuniji i počinje operaciju na Krimu. Uopće ne pričam o Donbasu, Krim je suverena ruska teritorija. Šta bi mi uradili tada? Trebamo li se boriti protiv NATO bloka? Da li je iko pomislio nešto o tome? Očigledno nije”, istakao je.

Putin je ovo rekao nakon sastanka s mađarskim premijerom Viktorom Orbanom, koji je prije svega došao u Moskvu zbog nabavke gasa te se pohvalio svojim prijateljstvom sa Putinom pa jer iskoristio priliku da hazjajinu Kremlja kaže kako nijedan evropski lider ne želi rat u regionu. Ali Orban je u predizbornoj kampanji, pa ga u ovoj priči baš i ne treba uzimati previše za ozbiljno. Daleko su značajnije poruke još jednog premijera, moguće uskoro bivšeg, dakle britanskog – Borisa Johnsona. On je prvo otkazao telefonski razgovor sa Putinom, a onda se zaputio u Kijev odakle je Moskvi uputio vrlo direktnu poruku.

“Podrazumijeva se da bi dalja ruska invazija na Ukrajinu bila politička katastrofa, humanitarna katastrofa… Po mom mišljenju, bila bi i za Rusiju i za svijet vojna katastrofa. Potencijalna invazija potpuno je u suprotnosti sa tvrdnjama predsjednika Putina da djeluje u interesu ukrajinskog naroda”, poručio je Johnson.

Ne računajući ruske intervencije u zemljama Kavkaza i šire, tvrdokoran stav Zapada, naročito Amerike i Velike Britanije prema Rusiji najviše se vezuje za invaziju na Gruziju 2008, a potom i ankesiju Krima 2014. godine. To gorko iskustvo podsjeća Zapada da se Putinu ne smije pretjerano vjerovati, i otuda takvo horsko odbijanje ruskih sigurnosnih zahtjeva.

“Imao sam produktivan razgovor prošle sedmice sa ukrajinskim predsjednikom Zelenskim i nastavljamo da se bavimo neprekidnom diplomatijom, deeskaliranju tenzija i da đavolskim pokušajima poboljšamo sigurnost za naše saveznike i partnere i za cijelu Evropu. Nastavljamo da pozivamo na diplomatiju kao najbolji put naprijed, ali s obzirom na to da Rusija nastavlja jačati svoje snage oko Ukrajine, spremni smo šta god da se dogodi”, izjavio je predsjednik SAD-a Joe Biden.

Vratimo se Putinovom izlaganju nakon više od mjesec šutnje o ukrajinskoj krizi. On tvrdi da je moguće pregovarati o okončanju tenzija ako se uzmu u obzir interesi svih strana, uključujući zabrinutost za sigurnost Rusije. Međutim, pitanje je u kolikoj mjeri Putin sada smije odstupiti od svojih maksimalističkih zahtjeva. Jer mač sankcija bez presedana mu visi nad vratom, uključujući i veliki spisak njegovih oligarha koji se neće moći kriti iza članova svojih porodica. Ako odluči da naredi napad, dovodi u pitanje sve?! A ako odustane, onda mu vlast nije zagarantirana do 2035. godine, koju je već sebi ranije osigurao višestrukim izmjenama Ustava Rusije.

federalna.ba