Protesti: Smanjuje se površina vodozaštitne zone - Kanton Sarajevo bi mogao ostati bez pitke vode?

Vlada Kantona Sarajevo 17. jula objavila je dio novog Nacrta privremene odluke o zaštiti izvorišta vode za piće “Sarajevsko polje”.

Prema Nacrtu, ukupna površina vodozaštitne zone se smanjuje sa oko 46.000 na svega 16.095 hektara. Zbog ovakvog odnosa vlasti u Kantonu Sarajevo prema vodozaštitnim zonama i mogućnosti da Kanton ostane bez pitke vode, danas su održani protesti eko aktivista ispred zgrade Kantonalne vlade.

Premijer Kantona Edin Forto najavio je na prošlogodišnjoj tematskoj sjednici Općinskog vijeća Ilidža, posvećenoj vodozaštitnim zonama, promjene koje se odnose na ove zone.

"Možda treba promijeniti granice prve, druge i treće vodozaštitne zone. To mora reći struka, a vi to morate zagovarati. Imamo problem zagovaranja. Neko je zagovarao da je voda ugrožena", poručio je tada Forto.

Na to da je vodosnabdijevanje u Kantonu ugroženo, te da bismo mogli ostati bez pitke vode, ukazao je i kantonalni ministar privrede Adnan Delić:

„Hoćemo, ostaćemo bez pitke vode ukoliko se nastavi ovakvo stanje kakvo je od 2012. godine. Znači, od 2012. privremena odluka o zaštiti sarajevskog izvorišta vode za piće stoji u ladicama i niko ništa ne radi u vezi s tim.“

I pored ovoga, iz organizacije Eko akcija su saopćili da je Vlada Kantona Sarajevo 17. jula donijela nacrt privremene odluke, za koju tvrde da se njome površina vodozaštitne zone smanjuje sa 46.000 na 16.095 hektara. Za njih je, kao i za većinu eko udruženja, ova odluka neprihvatljiva. Anes Podić iz Udruženja EKO akcija:

“Nacrtom odluke se površina vodozaštitne zone otvara za novih 200 hektara, dok se ukupna zaštita smanjuje za dvije trećine.“

Eko aktivisti smatraju da vlast pogoduje pojedinim građevinskim kompanijama, koje navodno žele da prave građevine na vodozaštitnim zonama.

„Vodozaštitna zona pokriva nekoliko stotina hektara zemljišta koje je zapelo za oko brojnim investitorima. Razne igrice se igraju kako da što više tog zemljišta prestane biti vodozaštitna zona i postane građevinsko zemljište. E otud i ovakva odluka.“

Ako se uporedi Odluka o zaštiti izvorišta iz 1987. godine s Nacrtom nove odluke vidi se ogromna razlika. Odlukom iz 1987. godine ukupna površina vodozaštitne zone iznosi oko 58 hiljada hektara, oko 10.000 hektara je u RS-u, dok je novom odlukom tek 16 hiljada hektara predviđeno da bude zaštićeno. Za ovo ministar privrede Kantona Sarajevo Adnan Delić ima objašnjenje:

“Nažalost, oni koji komentiraju po Fejsbuku ne čitaju ono što im se da u javnost, kao što je Nacrt privremene odluke. Zapravo, oni ne čitaju apsolutno nikakve stručne analize. Ako uzmemo u obzir da je federalni propis, a to je ono što je najveća zamjerka svih tih ljudi koji ne čitaju i nemaju dovoljno informacija. Dakle, postoji jedna odluka iz 1987. godine, koja je stavljena van snage donošenjem Pravilnika o granicama i određivanju granica, zona sanitarnih, odnosno mjera koje se propisuju u zonama mjera zaštite i ona je ukinuta.“

Zbog odnosa prema vodozaštitnoj zoni, u ovom slučaju na Bjelašnici i Igmanu ,danas su ispred zgrade Kantonalne vlade u Sarajevu održani protesti. Organizator protesta, aktivista za zaštitu okoliša Sejfudin Tokić:

„Ako se onečišćenje pojavilo u vrelu Bosne kao najvećem izvoru i najvećoj atrakciji turističkoj u ovom dijelu Evrope, sasvim je logično da mi očekujemo da su ista onečišćenja i na drugim dominantnim izvorima koji direktno ulaze u vodovodnu mrežu i tako dolaze na naše stolove i naše česme. Tražimo da se ne smanjuje vodozaštitna zona, nego da se bolje zaštiti. Ona je već jednom smanjena 1987, također i 2018. je značajno smanjena i ona mora opstajati kao prostor u kome su rezervoari pitke vode.“

Kako tvrde eko aktivisti, već četiri pet garnitura vlasti vrši uništavanje prirodnih dobara i očigledno je da ne postoji interes za rješavanje ovog problema. Jedini pokušaj Ministarstva pravde i Uprave Kantona Sarajevo, dok je na njegovom čelu bila Lejla Brčić prije godinu, jeste razmatranje mogućnosti ustavne zaštite vode:

„Stavovi struke u tom momentu su bili da se kantonalnim ustavom, ne da se ne može to uraditi, već da bi možda mogla postojati mogućnost za preispitivanje ustavnosti, odnosno nadležnosti kantona da to stavi u svoj ustav, jer ne postoji takvo nešto propisano ustavom Federacije.“

Podsjećamo, sjednica Skupštine Kantona Sarajevo na kojoj će se raspravljati o prijedlogu Zakona o izmjenama Zakona o vodama Kantona Sarajevo zakazana je za 27. juli.