Protesti i bježanje iz Rusije poslije Putinove odluke o mobilizaciji- Ujić: Nismo primili zahtjev za azil od ruskih državljana

U četiri ukrajinske oblasti, na teritorijama koje su pod ruskom kontrolom, održavaju se referendumi o pripajanju Rusiji. NATO poručuje da nemaju legitimitet, kao i da predstavljaju grubo kršenje Povelje Ujedinjenih nacija. Nakon proglašene mobilizacije broj ruskih državljana koji su danas ušli u Finsku dvostruko je veći nego sedmicu ranije. Pored Finske, veliki broj ruskih državljana od mobilizacije bježi u Tursku i Srbiju. Na područjima Ukrajine koje u cijelosti ili djelomično kontrolira Moskva počelo je održavanje referenduma o pridruživanju Ruskoj Federaciji. Izjašnjavanje stanovništva, koje je počelo u šest sati jutros i trajat će do 27. septembra  u regijama Lugansk, Donjeck, Herson i Zaporižja, koje čine oko 15 posto ukrajinskog teritorija ili područje veličine Mađarske. Kijev i Zapad su održavanje referenduma nazvali "lakrdijom". Bivši ruski predsjednik Dmitrij Medvedev rekao je da će referendumi o aneksiji planirani za ukrajinski teritorij pod ruskom kontrolom trajno promijeniti političku kartu regije.

“Prvo referendumom će republike Donbas i drugi regioni biti uključeni u Rusiju. Drugo, ruske oružane snage će ojačati odbrambene objekte u svim uključenim regijama. Treće, za odbranu ovih područja mogu se koristiti, ne samo mogućnosti mobilizacije, već i rusko oružje, uključujući i strateško nuklearno oružje.“

Rusija tvrdi da se radi o davanju prilike ljudima u tim područjima da iznesu mišljenje. Ruski šef diplomatije Sergej Lavrov.

"Od samog početka operacije govorimo da je na ljudima koji žive na tim područjima da odluče o svojoj sudbini i trenutna situacija potvrđuje da oni žele biti gospodari svoje sudbine.“

Ukrajinski ministar vanjskih poslova Dmytro Kuleba reagirao je na ove najave i poručio da su to lažni referendumi koji neće ništa promijeniti. "Referendumi neće promijeniti ništa. Ukrajina ima svako pravo da oslobodi svoje teritorije i nastaviće da ih oslobađa šta god Rusija da kaže."

Podsjećamo, pored ovoga, ruski predsjednik Vladimir Putin proglasio je djelomičnu mobilizaciju u toj zemlji, koja će obuhvatiti oko 300.000 ljudi između 18 i 50 godina. Portparol ureda predsjednika Rusije Dmitrij Peskov izjavio je da je djelomična vojna mobilizacija u Rusiji najavljena kao odgovor na pomoć koju NATO šalje Ukrajini.

Mobilizacija je potaknula mnoge Ruse da napuste domovinu i stvore gužve na graničnim prijelazima i zračnim lukama, a oni hrabriji protestovali su protiv rata i završili u zatvoru.

Jedine destinacije koje građanima Rusije dozvoljavaju ulaz bez vize su Turska, Srbija, Armenija i Finska, ali i Bosna i Hercegovina. Iako je jutros objavljeno da su dvojica državljana Ruske Federacije stigla u Bosnu i Hercegovinu i odmah zatražila azil u našoj zemlji, Slobodan Ujić, direktor Službe za poslove za strance, to je demantovao.

”Bosna i Hercegovina s Rusijom ima bezvizni režim i ruski državljani na osnovu toga mogu u BiH boraviti 30 dana. Tako da Ruski državljani mogu bez vize ulaziti u Bosnu i Hercegovinu. Senzacionalna je objava da su dva državljana ušla u BiH da su tražili azil. Da su ušli ne znam, Granična policija je ta koja kontrolira granice, ulazak i izlazak iz Bosne i Hercegovine, ali ruski državljani se nisu pojavili u Službu za poslove sa strancima i nisu izrazili namjeru za azil.” 

Iako je ruski predsjednik Vladimir Putin potpisao ukaz kojim se propisuje djelimična mobilizacija u Rusiji, čečenski lider Ramzan Kadirov poručio je kako se mobilizacija u Čečenskoj Republici neće provoditi jer je Čečenija do sada regrutovala veliki broj vojnika za rat. Također, predsjednik Bjelorusije Aleksandar Lukašenko izjavio je da u toj zemlji neće biti mobilizacije, te da je plasiranje informacija o eventualnoj mobilizaciji pokušaj stvaranja napete situacije.