Prošle godine MUP USK-a tragao je za sedam osoba
Nestanak šesnaestogodišnjeg dječaka obilježio je proteklu sedmicu u Unsko-sanskom kantonu. Slučaj je uspješno riješen, dječak je pronađen i vraćen kući. Provjerili smo u nadležnim službama koliko se takvih slučajeva desi godišnje, zbog čega i kakve posljedice to ostavi na porodicu i može li se prevenirati.
Nestanak između pet i deset osoba godišnje u prosjeku bude prijavljen policiji u USK-u. Prošle godine Ministarstvo unutrašnjih poslova tragalo je za sedam osoba.
Portparol Uprave policije MUP-a USK-a Adnan Beganović ističe da je pet slučajeva riješeno: „U tri slučaja epilog je bio da su lica pronađena i vraćena svojim porodicama u dobrom psihofizičkom stanju dok su u dva slučaja pronađena lica izvršila samoubistva. Za dva lica se još uvijek intenzivno traga“.
Iako se, prema podacima MUP-a, nijedna starosna dob ne može izdvojiti i nema pravila, posebno je zabrinjavajuće kada se to desi maloljetnim osobama. Tada se u priču uključuje i Centar za socijalni rad.
„Ministarstvo unutrašnjih poslova nakon pronalaska djeteta obavijesti nas, Centar za socijalni rad. U tom slučaju kad je dijete pronađeno, socijalni radnik odlazi na teren, posjećuje porodicu, obavlja razgovor sa roditeljima“, navodi Željka Bobić, socijalni pedagog u Centru za socijalni rad Bihać.
Radi se to da se sazna razlog napuštanja porodične kuće. A razloga može biti nekoliko.
„Najčešće se tu radi o određenim disfunkcionalnim, odnosno narušenim porodičnim odnosima, također deficit povjerenja između roditelja i djece i u tom smislu nedostatni odnosi između roditelja i djece, manjak određenih komunikacijskih vještina. Dijete se može osjećati nesigurno, odbačeno, nevoljeno i na taj način pokušava tražiti rješenje određenih problema“, objašnjava mr. sc. Una Halilagić, psiholog.
Iz Centra za socijalni rad u Cazinu kažu da mnogo rade na edukaciji u školama i drugim ustanovama, razgovaraju sa djecom i roditeljima, da bi bili prevenirani ovakvi slučajevi. Unatoč tome, u najvećem broju slučajeva bave se njihovim posljedicama. Postavlja se pitanje da li bi se ovom temom trebalo baviti šire društvo i veći broj institucija.
federalna.ba