Propala još jedna američka banka, ministrica finansija upozorava da SAD ostaju bez novca

Propala je i treća banka srednje veličine u Sjedinjenim Državama u posljednja nepuna dva mjeseca. Riječ je o First Republic Bank. Njeni depoziti i većina imovine prodati su bankarskom gigantu J.P. Morganu. Istovremeno, američka ministarica finansija Janet Yellen upozorava da bi
Sjedinjene Države već od 1. juna mogle ostati bez novca ako Kongres ne podigne gornju granicu zaduživanja.

Novi finansijski potres u Sjedinjenim Državama. Propala je još jedna američka banka - First Republic. Treća je to banka u Sjedinjenim Državama koja je propala u posljednja dva mjeseca. Sa imovinom od oko 229 milijardi dolara, First Republic je zasjenila banku Silicijske doline koja je u vrijeme zatvaranja imala imovinu vrijednu 209 milijardi dolara. Tako je First Republic postala druga najveća 'banka-neuspjeh' u američkoj historiji. Imovinu propale banke, te više od 100 milijardi depozita preuzela je najveća američka banka J.P. Morgan. Problemi u bankarskom sistemu izazvali su zabrinutost i u Bijeloj kući.

"Drago mi je što mogu reći da su odlukom Federalnih regulatora stvoreni svi uvjeti da depoziti građana iz banke First Republic budu sigurni. Jednako tako preuzimanjem banke naš je bankarski sistem ostao siguran. A to znači da će ta banka i dalje moći redovno služiti svim onim malim poduzetnicima koji su njeni najveći korisnici", istakao je predsjednik SAD-a Joe Biden.

First Republic s radom je počela 1985. sa jednom podružnicom u San Franciscu. Postala je poznata po pružanju usluga bogatim klijentima nerijetko im dajući jeftine zajmove. Na taj način banka je zarađivala novac, a njeni klijenti – uglavnom bogati i moćni – rijetko su kasnili s plaćanjem. Međutim, velika većina depozita bili su neosigurani – odnosno, iznad granice od 250 hiljada dolara koliko je odredila Savezna korporacija za osiguranje depozita. Izazvalo je to zabrinutost - ako banka propadne, štediše možda neće dobiti sav svoj novac. Ti su se strahovi obistinili kada su iz banke nadavno izvijestili o gubitku oko 40 posto depozita u prvom kvartalu ove godine. Deponenti su tokom aprila iz banke povukli više od 100 milijardi dolara. Država im je u martu osigurala 30 milijardi dolara pomoći drugih američkih banaka. Ni to nije bilo dovoljno. Dionice banke pale su za više od 75 posto u proteklih 30 dana. Analitičari za sada očekuju da će bankarski sistem biti pošteđen više velikih bankrota banaka, navodeći da su problemi u banci Silicijske doline i First Republic bili jedinstveni za te kompanije.

"Jedan od razloga zbog kojeg ovo nije sistematska kriza jeste zbog prethodnih propisa koji dolaze iz velike finansijske krize. U stvari, banke su prisiljene zadržavati više kapitala. Finansijski su snažnije. Dobra stvar kod ove nekolicine propadanja je to što su buduća propadanja manje vjerovatna. U balansu, provukli smo se lagano", tvrdi Brad McMillan, direktor za ulaganja Commonwealth financial networka.

Nejasno je, međutim, kako će sada reagirati Američke federalne rezerve, s obzirom na to da su, zbog bankarske nestabilnosti, nekoliko puta korigirali godišnju kamatnu stopu, izazivajući zabrinutost širom globalnog finansijskog svijeta.

"Monetarna politika Federalnih rezervi glavni je vanjski uzrok za krizu banaka. FED sada hoda po ivici između suzbijanja visoke inflacije i izbjegavanja finansijskih sistematskih rizika", navodi analitičarka Li Fuyi.

Osim sa potresima u bankarskom sektoru, Amerika je suočena sa još jednom ekonomskom neizvjesnošću. Američka ministarica finansija Janet Yellen upozorava – Sjedinjene Države bi mogle već od 1. juna ostati bez novca ako Kongres ne podigne gornju granicu zaduživanja koja sada iznosi 31 hiljadu i 400 milijardi dolara. U pismu liderima oba doma Kongresa, pozvala je na hitnu reakciju.

"Nemoguće je predvidjeti sa sigurnošću datum kada ministarstvo neće moći platiti vladine račune. S obzirom na trenutne projekcije, imperativ je da Kongres djeluje što je prije moguće kako bi povećali ili obustavili ograničenje duga na način da omogućava dugotrajnu sigurnost da će vlada nastaviti plaćati svoje troškove."

Republikanci u Zastupničkom domu nedavno su usvojili prijedlog o povećanju gornje granice zaduživanja, ali uz drastično smanjenje potrošnje.

"Republikanci u Zastupničkom domu usvojili su jedini zakon u Vašingtonu koji podiže ograničenje duga, zaustavlja rasipnu potrošnju Vašingtona i vraća Ameriku na pravi ekonomski put", kazao je Kevin McCarthy, predsjedavajući Zastupničkog doma Američkog kongresa.

Zakon je izazvao negodovanje demokrata koji su ga ocijenili neprihvatljivim, nerazumnim, neameričkim.

"Republikanci u Domu su uzeli američki narod za taoce. Ministrica Yellen je upozorila da će američka vlada vjerovatno zakasniti za isplatama svojih dužničkih obaveza već 1. juna. Umjesto da sluša razum, predsjednik Doma McCarthy je popustio pred ekstremistima", smatra Chuck Schumer, lider demokratske većine u Senatu.

Biden je zaprijetio da će uložiti veto na republikanski paket, koji skoro da i nema šanse da prođe u Senatu, kojim vladaju demokrate. Bijela kuća insistira da se granica duga mora podići bezuvjetno kako bi Amerika mogla podmiriti svoje međunarodne finansijske obaveze.

"Odbijanje da platimo račune naše nacije stavilo bi cijelu ekonomiju pod rizik. Dozvolite mi da budem jasan. Dug naše nacije je nakupljen tokom više od 200 godina. To mi plaćamo. Ne plaćamo ono šta trošimo sada. Prijetnja neispunjavanjem obaveza bilo bi potpuno neodgovorno. To bi dovelo do većih kamatnih stopa, viših stopa za kreditne kartice, stope za hipoteku bi otišle u nebo. Radnici, srednja klasa i stariji bi platili cijenu."

Biden je sazvao sastanak kongresnih lidera o granici zaduživanja za 9. maj. Analitičari upozoravaju - ako dogovor izostane, Sjedinjene Države bi prvi put u historiji došle u situaciju da ne mogu otplatiti dug. To bi, kažu, moglo izazvati globalnu finansijsku krizu, srušiti povjerenje u SAD kao globalnog poslovnog partnera, ali i dovesti do recesije SAD-a i povećanja nezaposlenosti.

federalna.ba