Promocija knjige „Ram Bulja i druge pripovijetke“ književnika Ćamila Sijarića
Univerzitet u Sarajevu, Društvo pisaca Bosne i Hercegovine i Udruženje građana porijeklom iz Sandžaka organiziraju promociju knjige „Ram Bulja i druge pripovijetke“ književnika Ćamila Sijarića (po izboru Faruka Dizdarevića).
Promocija će biti upriličena u četvrtak 26. oktobra 2023. godine, sa početkom u 18:00 sati, u svečanoj sali Univerziteta u Sarajevu (Obala Kulina bana 7/II, Sarajevo).
Povod je 110. godina od rođenja književnika Ćamila Sijarića, jednog od najznačajnijih južnoslovenskij pisaca 20. stoljeća. Pisao je romane, putopise, pjesme, a prema ocjeni brojnih književnih kriričara i čitateljea, vlastite vrhunce je dosegao upravo pišući pripovijetke.
Promotori knjige „Ram Bulja i druge pripovijetke“ će biti: prof.dr. Sofija Kalezić, književnik Hadžem Hajdarević, akademik Faruk Dizdarević, prof. dr. Edin Pobrić, prof. dr. Sead Šemsović.
Moderator promocije je književnik Hadžem Hajdarević.
O ĆAMILU SIJARIĆU
Ćamil Sijarić rođen je 1913. godine u Šipovicama (Bijelo Polje), a preminuo u Sarajevu 1989. godine. Osnovnu školu završio je u Godijevu kod Bijelog Polja, a nakon toga pohađa Veliku medresu kralja Aleksandra u Skoplju iz koje je istjeran zbog političke aktivnosti. Školovanje je nastavio u gimnaziji u Vranju, a nakon mature (1936) upisuje studij prava u Beogradu.
Za vrijeme Drugog svjetskog rata vršio je službu u Sarajevu, Mostaru, Bosanskoj Gradiški i Banja Luci. Izabran je za sekretara Suda narodne časti u Banja Luci 1945. godine, a potom prelazi raditi kao novinar lista Glas i dramaturg Narodnog pozorišta, također u Banja Luci. U Sarajevo je prešao 1947. godine i radio u redakciji lista Pregled, a potom u Glavnom odboru Narodnog fronta i redakciji Zadrugara.
U literarnu sekciju Radio Sarajeva prešao je 1951. godine i tu ostaje do odlaska u penziju 1983. godine. Bio je redovni član Akademije nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine i Crnogorske akademije nauka i umjetnosti. Prije Drugog svjetskog rata objavljivao je, uglavnom, poeziju, dok je nakon rata razvio plodnu spisateljsku djelatnost i afirmirao se kao vrstan pripovijedač i romansijer.
Tema većine njegovih romana su ljudi i običaji iz regije Bihora i, općenito, iz Sandžaka, a jedno od najpoznatijih djela je roman Bihorci, koji je upravo nazvan prema stanovnicima te regije. Prevođen je na mnoge svjetske jezike uključujući engleskI,ruski, njemački, bugarski, turski, albanski, poljski, estonski, mađarski i francuski jezik.
Neka od značajnijih djela su: romani Bihorci, Konak, Mojkovačka bitka, Carska vojska, pripovijetke Ram-bulja, Naša snaha i momci, Kuću kućom čine lastavice, Sablja, Putnici na putu, Kad djevojka spava, Francuski pamuk, Priče kod vode, Rimski prsten, Pripovijetke, Miris lišća orahova, Zelen prsten na vodi i Zapis o gradovima.
O pripovjedačkom daru Ćamila Sijarića, Nedžad Mehmedić je zapisao:
“Dar pripovjedača koji suvereno vlada materijom i zna da proizvede sugestiju što proizlazi ne samo iz zapleta fabule, već i iz posebne simbolike, poetske atmosfere, stilske gustine, jezičkog bogatstva, obojenog lokalnim koloritom. U pripovijetkama on se koncentriše na suštinske odnose priče: ne pravi digresije, poentira ih prirodno i lako.
Bogatstvo imaginacije, naročito u nekim pripovijetkama, stvara onu vrstu istočnjačke dekorativnosti koja upućuje na viši intelektualni stepen stilizacije: na pripovjedačke goblene, rađene sa mnogo boja, likova i šifri.
Sijarić dobro zna da pripovjedački razvija dramu koja prethodi jednom prelomnom i za naše današnje pojmove možda teatralnom momentu u ličnosti, opterećenoj dilemama i nastojanjem da nađe put između smrtnih opasnosti i moralnih normi. Postepeno su u piščevo djelo prodirali elementi humora i simbolike. Njega ne interesuje ličnost po svom etičkom stavu i ponašanju u folklornom ambijentu iz kog dolazi već počinje da stavlja u centar priče dramu čovjeka kao tragičnog bića”.
federalna.ba/UNSA