Prijeti li nam ozbiljna bankarska kriza?
Finansijski potres u Sjedinjenim Državama. Propala je Banka Silicijske doline, što je posebno zabrinulo male i inovativne tehnološke kompanije. Drugi je to najveći bankrot u američkoj historiji. Vlasti su hitno intervenirale kako bi zaštitile finansijski sektor. Nakon propasti banke Silicijske doline, krah su doživjele još dvije banke - Signature Bank i Silvergate bank - manje ali poznate po svom poslovanju sa sektorom kriptovaluta. I dok je svijet u strahu od širenja zaraze, ekonomisti ističu - kriza poput one iz 2008. malo je vjerovatna.
Nevjerovatnom brzinom, nakon samo 48 sati kapitalne krize, propala je američka banka Silicijske doline. Najveća je to propast jedne američke banke od finansijske krize 2008. godine. Banka je posrnula nakon iznenadne objave da treba prikupiti više od 2 milijarde dolara svježeg kapitala. Nastala je panika među klijentima, uglavnom radnicima u IT sektoru i kompanijama sa poduzetničkim kapitalom, koji su počeli povlačiti svoj novac i u kratkom vremenskom periodu povukli nevjerovatne 42 milijarde dolara.
"Računi dolaze na naplatu. Trenutno ne mogu kupiti čak ni bananu u prodavnici novcem kompanije. Nemam pristupa tom novcu, ista je situacija za 40-50 posto tehnoloških kompanija. Od kritičnog je značaja da pronađemo rješenje što je prije moguće2, upozorava Toby Mather, izvršni direktor Lingumi.
Vlasti su hitno reagirale. Federalna korporacija za osiguranje depozita zatvorila je banku Silicijske doline i preuzela njene depozite i to usred radnog dana, što je znak koliko je situacija postala teška.
"Bilo je zaista uznemirujuće, jer se sav novac većinom drži u banci, i to nije samo jedna od najvećih banaka u Silicijskoj dolini, već i u Sjedinjenim Državama uopće. Mislim da niko nije očekivao da će se ovo desiti na način na koji se desilo", kazao je Abhi Maheswari, potpredsjednik Odjela za finansije kompanije Arkose Lab.
U trenutku propasti, banka je imala imovinu vrijednu 209 milijardi dolara i 175 milijardi dolara depozita. Analitičari napominju da će depoziti do 250 hiljada dolara biti u potpunosti isplaćeni. Nema garancije da će klijenti koji su na računima imali veće iznose dobiti sav svoj novac.
"Ne ulažemo sva sredstva naše kompanije u kripto. Stavljamo ih na banku koja je veoma cijenjena i s kojom posluje skoro svaka tehnološka startap kompanija. To je veoma važan odnos. Banka Silicijske doline bila je zlatni standard kada je riječ o startapima i tehnološkim kompanijama, investitorima poduzetnicima", sitile izvršni direktor Shlef Enginea Stefan Kalb.
Banka Silicijske doline predstavljala je jedan od vodećih finansijskih posrednika između tehnološkog sektora, njegovih osnivača i startapova, kao i zaposlenih u tom sektoru. Kapital stotina kompanija je bio u banci.
"Trenutna situacija u suštini znači da, ukoliko se ne pojavi neko ko bi mogao pomoći banci Silicijske doline kroz kupovinu ili neki drugi način, mnogi od nas će se veoma brzo naći u bolnoj situaciji. Tako da je velika molba da federalna vlada intervenira", dodaje Kalb.
Veći dio novca, banka je uložila u državne obveznice, što je tradicionalno jedna od najsigurnijih vrsta ulaganja. Problemi su počeli kada je prošle godine američka Centralna banka počela podizati kamatne stope kao odgovor na rastuću inflaciju. Kako je rasla osnovna kamatna stopa, padala je vrijednost obveznica koje banke nekada prodaju prije nego što dospiju na naplatu, da bi pokrile povlačenje depozita. Upravo se to dogodilo i sa bankom Silicijske doline koja je morala prodati likvidna sredstva u iznosu od 21 milijardu dolara da bi pokrila odliv depozita. Zbog toga je izgubila 1,8 milijardi dolara.
"Nakon što je američka Centralna banka povećala kamatne stope kako bi suzbila inflaciju, postajalo je sve teže za startap kompanije da dođu do novca od investitora. Time je novac položen na bankovni račun prestao biti novac koji drže po strani i kompanijama postao zaista potreban. Povlačili su novac iz banke za plaćanje troškova poslovanja, povlačili su sve više novca", pojašnjava Ken Sweet, novinar AP-a.
Propast banke Silicijske doline, smatraju analitičari, izaziva strahovanje da bi se još neke banke mogle suočiti sa sličnom sudbinom zbog visoke inflacije i rasta kamatnih stopa. Ipak, američka ministrica finansija Janet Yellen kaže - savezna vlada neće pomoći banci Silicijske doline ubacivanja javnog novca, ali će pomoći njenim korisnicama. Oglasio se i američki predsjednik Joe Biden. Odgovorni će, kaže Biden, snositi posljedice.
"Zahvaljući brzom djelovanju moje administracije tokom proteklih nekoliko dana, Amerikanci mogu biti uvjereni da je bankarski sistem siguran. Vaši depoziti će biti tu kada vam budu potrebni. Mala preduzeća širom zemlje sa depozitnim računima u banci mogu lakše disati, moći će platiti radnike i račune."
Banka Silicijske doline, 16. najveća banka u Sjedinjenim Državama opisana kao zajmodavac srednjeg ranga, a ne kao jedan od glavnih igrača, imala je podružnice u mnogim zemljama svijeta.
"Ne bilježimo konkretan rizik od domino efekta. Naravno, pomno nadziremo situaciju uz blisku saradnju sa Evropskom centralnom bankom. Sve evropske banke, ne samo one najveće, posluju prema Bazelskom standardu. Tako da ne postoji neposredna opasnost od širenja", tvrdi Paolo Gentiloni, evropski komesar za finansije.
"Što se tiče Francuske zaista želim potvrditi da ne postoji prijetnja domino efekta, ne postoji prijetnja širenja problema, ne postoji konkretna prijetnja po francuski bankarski sistem. Pomno nadziremo trenutnu situaciju, ali ne postoji konkretan rizik za francuske banke", ističe Bruno le Maire, ministar finansija Francuske.
"Ne možemo, naravno, ignorirati kolaps banke. Dužni smo zaštititi naše kompanije, koje većinu svog poslovanja vrše – i nastaviće ga vršiti – u Izraelu, kao i njihove uposlenike. Ali ono što je ovdje ponovo dokazano jeste da je izraelska ekonomija koju smo tokom proteklih 20 godina izgradili jedna od najsigurnijih i najstabilnijih ekonomija na svijetu", naveo je premijer Izraela Benjamin Netanyahu.
Podružnica u Njemačkoj je zatvorena, a ona u Velikoj Britaniji prodata komercijalnoj banci za samo jednu funtu.
"Ne postoji sistematska prijetnja našem finansijskom sistemu. Međutim, postoji ozbiljna prijetnja za naš tehnološki i sektor grana nauke koje istražuju život, od kojih mnogi posluju sa bankom Silicijske doline", istakao je Jeremy Hunt, ministar finansija Velike Britanije.
Zbog straha od širenja zaraze u finansijskom sektoru, dionice banaka oštro su pale. Značajan udarac pretrpjele su i dionice banaka u Evropi i Aziji.
"Banka Silicijske zauzima tek 1,5 posto finansijskog tržišta, tako da je relativno mala, regionalna banka. Međutim, ostaje pitanje: šta je sa velikim evropskim i američkim bankama? Upravo ta neizvjesnost trenutno utiče na investitore i uzrokuje mnogo nervoze", ističe analitičar Oliver Roth.
Dok se posljedice kolapsa banke Silicijske doline još pokazuju, ekonomisti se uglavnom slažu kako su male šanse da dođe do prenošenja zaraze kroz bankarski sektor, kako je to bilo u mjesecima koji su prethodili svjetskoj finansijskoj krizi prije više od 15 godina. Najveće banke – one kod kojih postoji najveća vjerovatnoća da izazovu sistemski ekonomski problem – imaju zdrav bilans i puno kapitala
"Ne vjerujem da će doći do ozbiljne bankarske krize. Postoji određena prijetnja, ali ozbiljni gubici koje smo imali pred globalnu finansijsku krizu 2008., trenutno nisu prisutni", smatra analitičar Hans-Peter Burghof.
"Ovo je podsjetnik za nas da se šok u bankarskom sistemu može desiti u svakom trenutku. Podsjetnik koliko je važno osigurati otpornost našeg bankarskog sistema i naravno, koliko je važno nastaviti ulagati napore u jačanje bankarske unije", naglašava Paschal Donohoe, predsjednik Eurogrupe.
Najveća finansijska kriza od Velike depresije je 2008. godine pogodila svjetsku ekonomiju nakon kraha hipotekarnih hartija od vrijednosti povezanih sa lošim stambenim kreditima. Panika na Wall Streetu je tada dovela do kolapsa banke Lehman Brothers, osnovane 1847. Zbog povezanosti banaka, dovelo je to do poremećaja u globalnom finansijskom sistemu. Milioni su ostali bez posla. Stoga su iz MMF-a oprezni. Pratiće, kažu, potencijalne implikacije po finansijsku stabilnost, te naglašavaju kako imaju puno povjerenje da kreatori politike u Vašingtonu poduzimaju odgovarajuće korake za rješavanje situacije.
federalna.ba