videoprilog Enese Hrustanović (Federacija danas)

Prigodno uz Osmi mart, u Bihaću promoviran Vrisak lotosa

U Bihaću je, prigodno uz Osmi mart, promoviran Vrisak lotosa - knjiga Sandija Dizdarevića. Riječ je o biografskom romanu, o jednoj mladoj ženi koja šest godina trpi fizičko i psihičko zlostavljanje, ali je na kraju skupila snage, progovorila i napustila muža, odnosno nasilnika. Njena želja je bila da na Dan žena prezentira svoju istinu, da bi i druge žene što prije o tome progovorile.

Erna Tufekčić, u romanu Anastazija, u braku je trpjela batine, uvrede, fizičko i seksualno zlostavljanje. Dovedena na rub egsistencije, kada je nasilje prenesno i na dijete, progovorila je i izišla iz tog pakla.

„Želim da potaknem druge žene, da se druge žene osvijeste, da to treba da se prekine - niko ne treba da trpi nasilje u porodici, svi treba da živimo normalan život, da na miru legnemo i na miru ustanemo, bez straha i kajanja i pitanja šta će danas da se desi“, govori Erna Tufekčić.

Upravo je zato deset godina kasnije došla kod inspektora koji je vodio slučaj i koji ju je, kaže, spasio, i zatražila da o njenoj sudbini napiše knjigu, da bi makar jednu ženu potakla da ode iz mračne strane ljudske psihologije.

„S ciljem da makar pet žena pročita pročita i vidi da li se i ona u bilo kom smislu nalazi u toj mračnoj strani. Ukoliko to jedna prepriča, mi smo postigli uspjeh“, kaže Sandi Dizdarević.

Put do te spoznaje je težak i dug. Žene godinama trpe nasilje, a gotovo u pravilu progovore tek kada se ono prenese i na dijete.

„Obično je to trenutak, kada nasilje bude usmjereno prema djetetu, kada žena skupi snage i pokrene čitav proces“, dodaje Dizdarević.

Jasmina Hodžić je socijalna radnica i koordinatorica Sigurne kuće: „Većina njih su žene žrtve ekonomski zavisne od nasilnika, emocionalno vezane za sredinu i kuću u kojoj su provele život i zbog emotivne veze odluče se vratiti i pružiti nasilniku još jednu šasnu, ali to gotovo uvijek rezultira ponavljanjem i ponovnim vraćanjem u sigurnu kuću“.

„A ovaj narativ, koji je u saglasju sa fakcijom, nije nam bitno što su imena druga i što su toponimi drukčiji, nama je bitan sam taj događaj koji dok čitamo, ne moramo se sami prepoznati, ali možemo spoznati šta se to dešava u našem društvu i možemo svako iz svog ugla djelovati“, objašnjava Šeherzada Džafić, promotorica knjige.

Upravo je motiv ove knjige - progovori, ostavi i započni novi, zdraviji i sretniji život, odnosno uz one koji te vole i poštuju.

„Dosta njih se odvaži samom prijavom nasilja i dolaskom u našu kuću, uz psihosocijalnu pomoć, osamostaljuju se i započinju svoj život u društvu“, napominje Hodžić.

A Erna Tufekčić, deset godina sretnija, kaže - život mi je dao novu šansu i ja sam shvatila da je imam pravo i iskoristiti i biti voljena na način na koji to svaka žena zaslužuje: „Ja pretpostavljam da pedeset posto žena u BiH i svijetu ima nagon i želju da ima bolji život i da ne trpe nasilje u porodici bez obzira na to kakav je oblik. Ali dosta žena ima nešto skriveno, tračak nade za boljim životom, a to žene koje primijete - bilo bi dobro da krenu u novi život“.

federalna.ba

Vrisak lotosa Bihać
Bihać sala za penjanje
0 20.06.2022 18:28
Kalendar ljetnih dešavanja u Bihaću Bihać turizam
0 17.06.2022 20:02
Brianna Powers USAID Bihać
0 15.06.2022 19:22