Priča o prirodi - investitori imaju svoju vlast?

Zaobilaženje lokalne zajednice, skrivanje podataka o radu po okoliš opasnih postrojenja ili tvornica, kao i nelegalno pribavljanje dozvola, problemi su s kojima se bore mještani mnogih mjesta u Bosni i Hercegovini. Najuporniji i trenutno najglasniji su aktivisti iz Mostara i Kreševa, koji se bore protiv nelegalnih kamenoloma, gradnje mini hidroelektrana na prirodnim fenomenima i tvornica koje ne poštuju osnove zaštite okoliša. Ono što aktiviste najviše boli je pogodovanje investitorima bez obzira na uništavanje tuđih života i okoliša. 

Protiv nelegalnog rada Tvornice vapna u Kreševu prosvjeduju stanovnici nekoliko sela. Život im je, kažu, nemoguć, a unatoč nepotpunim dozvolama za rad, prvenstveno okolinskoj dozvoli, tvornica radi i to bez adekvatnog odgovora inspekcije. Aktivist Davor Nujić stočar je, pa iako se bori za egzistenciju, kaže kako prvenstveno strahuju za zdravlje. Stručnjaci su izračunali, kaže Nujić, da se dnevno 18 tona prašine prospe na okolicu iz te tvornice. Mještani naselja oko tvornice se bave poljoprivredom, ali za jednu noć usjevi pobijele od pršine.“Kupus kad se prereže, on je crn“, kaže Nujić.

U kamenolomu u sjevernom dijelu Mostara, Majdan Kuti, prošle su se godine pojavili bageri. Mještani više nego zatečeni. Angažiraju odvjetnika i saznaju da strani investitor nema potrebne dozvole. Inspekcija im zabranjuje rad, a mještani započinju pravnu bitku za vlastite domove i miran život na svome. „Ako kamenolom počne s radom, naš život će biti zaustavljen“, kategoričan je aktivist Aner Omanović. Navodi i da kamenolom nema pristupni put te da se radi o putu za koji su mještani dali zemlju kako bi dobili put do domova, a ne do kamenoloma. Omanović zaključuje kako će se protiv rada kamenoloma boriti i životima ako treba.

Jedan od najdužih primjera borbe s vlastima sa svih razina je borba za očuvanje prirodnog fenomena Bunskih kanala. Tamošnji stanovnici i aktivisti osam godina vode pravnu borbu i očekuju da se ona uskoro završi brisanjem MHE Buna 1 i Buna 2 iz Prostornog plana grada Mostara za što je glasovalo Gradsko vijeće. Oliveru Arapoviću, aktivisti, kao i mnogima, nije jasno kako je uopće nekome palo na um da devastira Bunske kanale. “Radi se o prirodnom ambijentu kojega nema nigdje“, kaže Arapović. Pokušaj gradnje na takvom mjestu pokazuje bahatost i koliko su neki navikli da im se popušta i da vlast nema odgovornost, navodi Arapović.

Nitko od aktivista nije protiv investicija, ali jesu protiv uništavanja prirodnog dobra bez poštivanja zaštite okoliša. Kažu, bili bi sretni da netko ulaže u poljoprivrednu proizvodnju ili eko-naselja. Arapović Bunske kanale očekuje na turstičkim mapama grada Mostara. Kaže neka se područje označi kako treba i neka se postave table 200 metara prije da turisti znaju gdje su Bunski kanali i da ih ne traži samo GPS-om ili drugim rutama. Svi sugovornici suglasni su u jednom: bahati investitori imaju svoju vlast.