Priča o iračkoj zvijezdi YouTube-a koju je ubio njen otac

Mlada, vesela i puna života, YouTuberka Tiba al-Ali postala je hit sa svojim zabavnim video zapisima o svom životu.

Svoj kanal je pokrenula nakon što se sa 17 godina preselila iz svog rodnog Iraka u Tursku 2017. godine, pričajući o svojoj nezavisnosti, svom vjereniku, šminki i drugim stvarima. Tiba je izgledala sretno i privukla je desetine hiljada pretplatnika.

Ovog januara se vratila u Irak da posjeti svoju porodicu. Ubio ju je njen otac. Međutim, ubistvo se nije smatralo "ubistvom s predumišljajem", a njen otac je osuđen na samo šest mjeseci zatvora.

Tibina smrt izazvala je proteste širom Iraka zbog zakona koji se odnose na takozvana "ubistva iz časti", slučaj koji naglašava kako se žene tretiraju u toj zemlji gdje i dalje dominiraju konzervativni stavovi.

Tiba je imala više od 20.000 pretplatnika - brojka koja se povećala od njene smrti.

Svakodnevno je objavljivala video zapise i uživala u novom načinu života koji joj je Turska ponudila. U svom prvom videu u novembru 2021. godine, Tiba je rekla da se preselila kako bi radila na svom obrazovanju, ali je odlučila da ostane jer je uživala u životu tamo.

Prema izvještajima, njen otac Tayyip Ali nije se složio s njenom odlukom da se tamo preseli - niti da se uda za svog vjerenika porijeklom iz Sirije, s kojim je u Istanbulu živjela. Vjeruje se da se Tiba suočila sa porodičnom svađom i sporom kada se vratila u januaru vratila u svoj dom u Iraku.

Prema navodima, 31. januara otac ju je nasmrt zadavio u snu. Kasnije se predao policiji. Član vlade, pokrajine u kojoj je Tiba ubijena rekao je da je njen otac u aprilu osuđen na kratku zatvorsku kaznu.

Nakon Tibinog ubistva, stotine žena izašlo je na ulice u znak protesta protiv zakona o "ubistvima iz časti" u Iraku. Irački krivični zakon dozvoljava "čast" kao ublažavanje za zločine nasilja počinjene nad članovima porodice, navodi analiza Ministarstva unutrašnjih poslova.

Kodeks dozvoljava blage kazne za "ubistvo iz časti" na osnovu provokacije ili ako je optuženi imao "časne motive".

Portparol iračkog ministarstva unutrašnjih poslova, general Saad Maan, rekao je za BBC: "Nesreća se dogodila Tibi al-Ali. U perspektivi zakona, to je krivična nesreća, a u drugim perspektivama, to je nesreća ubistava iz časti." General Maan je rekao da su se Tiba i njen otac žestoko posvađali tokom njenog boravka u Iraku.

Također je objasnio da je dan prije njenog ubistva policija pokušala da interveniše.

Na pitanje o reakciji vlasti na ubistvo, general Maan je rekao: „Snage sigurnosti su se pozabavile slučajem uz najviše standarde profesionalizma i primijenile zakon.

“Oni su započeli prethodnu i sudsku istragu, prikupili sve dokaze i spis uputili pravosuđu na izricanje presude. Tibino ubistvo i blaga kazna izrečena njenom ocu izazvali su bijes među iračkim ženama i aktivistkinjama za ženska prava širom svijeta zbog nedostatka zaštite žena i djevojčica od nasilja u porodici u iračkim zakonima.

Na primjer, u članu 41 iračkog krivičnog zakona, "kažnjavanje žene od strane njenog muža" i "discipliniranje djece od strane roditelja u određenim granicama" smatraju se zakonskim pravima.

U međuvremenu, član 409. kaže: „Svako ko iznenadi svoju ženu u činu preljube ili zatekne svoju djevojku u krevetu sa ljubavnikom i odmah ih ubije ili jednog od njih, ili napadne jednog od njih tako da on ili ona umre ili postane trajno invalid, kažnjava se pritvorom do tri godine." Aktivistkinja za prava žena, dr. Leyla Hussein, izjavila je za BBC: „Ova ubistva su često ukorijenjena u mizoginiji i želji da se kontroliraju tijela i ponašanje žena.

"Korištenje izraza "ubistvo iz časti" može biti štetno za žrtve i njihove porodice", rekla je ona. "To pojačava ideju da su oni na neki način odgovorni za sopstvenu smrt, da su je sami uzrokovali čineći nešto loše ili sramotno."

UN procjenjuju da 5.000 žena i djevojaka širom svijeta svake godine ubiju članovi porodice u "ubistvima iz časti".

Pet dana nakon Tibine smrti, iračke snage sigurnosti spriječile su 20 aktivista da demonstriraju ispred Vrhovnog sudskog vijeća u Bagdadu. Držali su transparente na kojima je pisalo "Prestanite ubijati žene" i "Stop [članu] 409" i skandirali: "Nema časti u zločinu ubijanja žena".

Ruaa Khalaf, iračka aktivistica i braniteljica ljudskih prava, rekla je: "Irački zakon u velikoj mjeri treba poboljšati, izmijeniti i uskladiti s međunarodnim konvencijama." Dodala je da je kazna izrečena Tibinom ocu "nepravedna" i da takve slučajeve vidi kao dokaz "odredbi i zakona koji krše prava žena".

Hanan Abdelkhaleq, iračka zagovornica prava žena, kaže: "Moraju pronaći rješenje. Ovo mora prestati. Ubijanje žena postalo je previše jednostavno. Davljenje, ubadanje. Postalo je lako. Nadamo se da će zakon zaustaviti član 409, ukinuti ga."

Druge aktivistkinje na društvenim mrežama su također istakle da Tibino ubistvo nije izolovan incident i da mnoga "ubistva iz časti" ostaju neprijavljena.

Ubistvo je izazvalo razgovore o strožim zakonima za zaštitu žena u zemlji i šire.

Ala Talabani, šef Patriotske unije Kurdistanskog bloka u iračkom parlamentu, smatra: "Žene u našim društvima su taoci zaostalih običaja zbog nepostojanja zakonskih mjera odvraćanja i vladinih mjera, koje trenutno nisu srazmjerne količini nasilja u porodici."

Ona je pozvala kolege poslanike da donesu nacrt zakona protiv nasilja u porodici, koji izričito štiti članove porodice od akata nasilja, uključujući ubistva i teške fizičke povrede. Misija Ujedinjenih nacija u Iraku saopćila je da je Tibino "odvratno ubistvo" "žalostan podsjetnik na nasilje i nepravdu koja i danas postoji protiv žena i djevojaka u Iraku".

Također su pozvali iračku vladu da "podrži zakone i politike za sprječavanje nasilja nad ženama i djevojčicama, preduzme sve potrebne mjere za rješavanje pitanja nekažnjivosti osiguravajući da svi počinioci takvih zločina budu izvedeni pred lice pravde i da prava žena i djevojčica budu zaštićena" .

Za mnoge je Tibina priča u središte pažnje stavila zastarjele zakone koji ne štite žene od rodno zasnovanog nasilja širom svijeta. Ali za druge je ona samo još jedan primjer onoga što se često zataškavalo i hiljadama žena prije nje, a koje nikada nisu imale priliku ispričati svoju priču.

federalna.ba/BBC