Priča o 90.000 stabala: Kako su kenijski Kipsigi vratili šumu u život

Šuma Chepalungu je u srcu kenijske zajednice Kipsigi. Također je izvor potoka koji napajaju rijeku Mara i, zbog svoje blizine nacionalnom rezervatu Maasai Mara, utočište za divlje životinje.

No, tijekom rasprostranjenih prosvjeda nakon rezultata predsjedničkih izbora 2007. godine, veliki dio šume u okrugu Bomet, južno od Rift Valleya, bio je uništen, a stabla su posječena. Joseph Towett, starješina iz zajednice i strastveni zaštitnik prirode, prisjeća se razaranja. “Drveće se smatralo domom za životinje i ptice, pa je njegovo sječenje bilo kao uništavanje. Uništenje je bilo poput prokletstva”, kaže.

Nestanak autohtonih stabala kao što su afrička divlja maslina, cedar, crvena smrdljiva drva i nandi plamen, nije bio samo udarac biološkoj raznolikosti već i načinu života Kipsigija. Šuma je vrijedan izvor bilja i biljaka za lijekove i tradicionalne ceremonije. "Bez ovih biljaka, našim ceremonijama nedostaje autentičnosti i to predstavlja veliki problem za našu zajednicu", kaže David Sigei, koji živi pored šume. “Kada je šuma uništena, neka od ovih stabala su nestala.”

Šumskim rezervatom Chepalungu upravlja Kenijska šumarska služba (KFS) i proteže se na 4.871 hektar (12.000 hektara) podijeljen u dva bloka: Siongiroi s 871 hektarom i Kapchumbe s 4.000 hektara. Iako šumu nadzire KFS, uz pomoć međunarodnih organizacija kao što su WWF i US Forest Service, lokalne zajednice igraju središnju ulogu u vraćanju šume u život.

Godine 2008. Towett je osnovao Udrugu šuma zajednice Chepalungu Apex, koja je u vlasništvu i pod upravom lokalnog stanovništva, s ciljem ponovnog uvođenja izgubljenih vrsta drveća. Uključujući se u sadnju drveća, zajednica je uspjela obnoviti više od 160 hektara zemljišta i ponovno ga pokriti drvećem.

Sredstva za život i kultura naroda Kipsigis duboko su ukorijenjeni u prirodu, kaže Towett, što ih čini ključnim za očuvanje biološke raznolikosti šuma i ublažavanje utjecaja klimatske krize.

David Sigei ukazuje na područje nedavno osigurano za izvođenje ceremonija inicijacije Kipsigisa. Ceremonijama nedostaje autentičnost bez tradicionalnih stabala, kaže on. Fotografija: Wesley Langat

Prošle promjene u korištenju zemljišta i sadnji egzotičnih stabala u komercijalne svrhe pridonijele su gubitku autohtonih vrsta. Sada seljani preuzimaju kolektivnu odgovornost za upravljanje, očuvanje i sudjelovanje u sadnji drveća.

“Kada je zajednica otkrila da gube vrlo važan aspekt okoliša, počela je biti aktivno uključena u očuvanje”, kaže Sigei.

Jane Rotich, šumska izviđačica i zagovornica tradicionalnih biljnih lijekova, kaže da je tijekom izolacije Covida u Keniji manje ljudi moglo pristupiti zdravstvenim ustanovama, a mnogi su se okrenuli tradicionalnim ljekovitim biljkama, što je dovelo zajednicu da pojača napore za očuvanje i sadnju autohtonih stabala .

“Za razliku od prije, ne mučite se u potrazi za ovim biljkama. Ponovno su narasle i lako su dostupne”, kaže ona.

Vlada okruga Bomet dala je prioritet besplatnoj nabavi autohtonih sadnica za zajednice u šumi Chepalungu. "Uspostavili smo popis izumrlih autohtonih vrsta drveća i inzistiramo na kupnji više ovih od egzotičnih sjemenki", kaže Gilbert K Korir, službenik za okoliš.

Krave se vode na ispašu u šumu. Fotografija: Wesley Langat

U šumi Chepalungu uspješno su posadili 90.000 stabala i autohtone vrste se dobro obnavljaju. No, iako imaju podršku zajednice, klimatska kriza i dalje predstavlja prijetnju šumi. “Nepouzdanost padalina najveći je izazov za programe obnove”, kaže Timothy Oyondi, upravitelj šumske stanice Chepalungu za KFS.

Ousseynou Ndoye, regionalni koordinator za zapadnu i središnju Afriku u inicijativi za obnovu afričkih šumskih krajolika, nastojanju da se do 2030. obnovi 100 milijuna hektara zemlje u Africi, naglašava važnost malih zajednica u obnavljanju prirode diljem kontinenta.

“Obnavljaju male površine degradiranih šuma i zemljišta koje, kada se zbroje, postaju vrlo značajne. Oni su lokalni krajobrazni akteri koji provode obnovu šumskog krajolika na terenu”, kaže.

federalna.ba/The Guardian