Preminuo Tilman Zülch, osnivač i dugogodišnji generalni sekretar Društva za ugrožene narode

Osnivač Društva za ugrožene narode, prijatelj i dugogodišnji inicijator kampanja za ljudska prava, Tilman Zülch, preminuo je u Göttingenu 17. marta, u 83. godini života.

- Veoma smo tužni i potreseni zbog tog gubitka. Naše misli su s njegovom rodbinom i prijateljima širom sveta - izjavio je predsjedavajući Uprave Društva za ugrožene narode Burkhard Gauly, koji se obratio javnosti u ime zaposlenika i suradnika glavnog sjedišta Društva u Göttingenu.

Tilman Zülch je bio vizionar na polju ljudskih prava.

Njegovo viđenje sudbine progonjenih etničkih i vjerskih manjina i autohtonih naroda, njegov nesebičn angažman protiv genocida i protjerivanja danas su uzor kako treba raditi na ljudskim pravima.

Posljednje decenije su pokazale da su upravo manjine, narodi bez države i autohtoni narodi često izloženi progonima i prijetnjama, čak i uništenju.

Zbog toga je Tilman Zülch bio uvjeren da je tim narodima potreban međunarodni lobi koji ih snažno podržava. Za njega, rođenog u Deutsch-Liebau, protjeranog s porodicom iz rodnog mjesta i formiranog na iskustvima nacionalsocijalizma i poslijeratnog perioda, bilo je jasno da znanje o holokaustu obavezuje da preuzmemo odgovornost za sprečavanje genocida i nasilja.

Ti principi i stav Tilmana Zülcha da se treba fokusirati na ljude, osjetiti i pokazati empatiju prema njima i nesebično im pomagati u svakoj nevolji biće i dalje okosnica rada Društva za ugrožene narode i živjeće u našoj svakodnevnoj posvećenosti progonjenim ljudima širom svijeta.

Tilman Zülch je s sa Klausom Guerckeom 1968. godine osnovao akcionu grupu "Aktion Biafra-Hilfe", iz koje je nastalo Društvo za ugrožene narode.   

Društvo za ugrožene narode bilo je vjerovatno najglasniji i najupečatljiviji glas na njemačkom govornom području u vrijeme kad su stotine bosanskih Muslimana (Bošnjaka), spašavaju i gole živote, u vrijeme rata u Bosni (1992-95.) stajale pred zatvoreniim granicama, ubijani u koncentracionim i logorima za silovanje, egzekucijama i pri bombardovanju njihovih gradova. Masakr u Srebrenici bio je tragični vrhunac njihovog mučeništva.

Društvo za ugrožene narode je 1993. godine, u saradnji s poznatim evropskim ličnostima kao što su Marek Edelman, komandant otpora u Varšavskom getu, francuski filozof Alain Finkielkraut i litvanski predsjednik Vytautas Landsbergis, organiziralo demonstracije ispred spomen-koncentracionog logora Buchenwald.

Nakon toga uslijedile su velike demonstracije za Bosnu, među ostalima i ona u Bonnu (1994.), na kojoj se okupilo oko  50.000 ljudi. Usto, osnovan je Forum za Bosnu i Hercegovinu (1994.) i podignuto simbolično groblje ispred rodne kuće kancelara Helmuta Kohla (1995.). Godine 1995. organiziran je u Bonnu Kongres o genocidu u Bosni i Hercegovini.

Zülch, koji je bio urednik mnogih knjiga o genocidu i protjerivanju te časopisa "bedrohte Völker - pogrom", (danas „Für Vielfalt“ /Za raznolikost“), dobio je brojna priznanja za svoje neumorne napore u borbi protiv nasilja i nepravde.

Među ostalima, dodijeljen mu je Savezni križ za zasluge, Nagrada Donje Saksonije za publicistiku, Nagrada za mir grada Göttingena, Nagrada za građanska prava Centralnog vijeća njemačkih manjina Sinti i Roma, Nagrada za ljudska prava Centralnog vijeća njemačkih Sintija i Nagrada Srebrenice za borbu protiv genocida.

Proglašen je i počasnim građaninom grada Sarajeva. Zülch nije smatrao da te nagrade pripadaju samo njemu, nego i zaposlenicima i regionalnim grupama, kao i članovima i pomagačima Društva.

Zülchov osjećaj za nepravdu, neopterećenost ideologijom i stranačkom politikom, njegova energija, hrabrost i odlučnost, njegova velika spremnost da pomogne slabijima u ostvarivanju njihovih prava, biće i dalje naš uzor, saopćeno je iz Društva za ugrožene narode.