Prekid humanitarne pomoći mogao bi izazvati 22 miliona smrtnih slučajeva koji su se mogli zaustaviti do 2030.

Najnovija studija pokazuje da bi rezanje međunarodne pomoći moglo uzrokovati više od 22 miliona smrtnih slučajeva koji su se mogli zaustaviti do 2030. godine, uključujući 5,4 miliona djece mlađe od pet godina, što je najopsežnija analiza ove vrste do danas, prenosi The Guardian.

U protekle dvije decenije broj smrti male djece zbog infektivnih bolesti dramatično je opao zahvaljujući pomoći usmjerenoj prema zemljama u razvoju, navode istraživači u časopisu Lancet Global Health. Međutim, taj napredak mogao bi biti doveden u pitanje zbog naglih budžetskih rezova od strane zemalja donatora, uključujući SAD i Veliku Britaniju.

Tri scenarija budućnosti pomoći

Istraživači su analizirali povezanost između količine primljene pomoći i stope smrtnosti u zemljama između 2002. i 2021. godine, a zatim koristili podatke za predviđanje tri buduća scenarija. Prvi scenarij je bio “nastavak trenutnog stanja”, drugi predviđa “blago smanjenje pomoći”, gdje bi pomoć pala za iznos sličan smanjenjima iz proteklih godina, dok treći, “drastično smanjenje”, predviđa pad pomoći na oko polovinu nivoa planiranih za 2025. godinu sve do kraja decenije. Profesor Davide Rasella sa Instituta za globalno zdravlje u Barceloni (ISGlobal) je rekao da je blagi scenarij “nije malo vjerovatan” prema trenutnim trendovima, dok je drastični scenarij u skladu s politikama desničarskih stranaka koje su u usponu u mnogim zemljama. Stranka Reform UK je predložila dodatno smanjenje britanskog budžeta za pomoć za 90%.

Rezovi pomoći u zemljama donatorima

Većina tradicionalnih zemalja donatora, uključujući Njemačku, SAD i Švedsku, najavila je velika smanjenja. Sjedinjene Države su 2025. smanjile izdvajanja za pomoć više od pola, sa 68 milijardi dolara na 32 milijarde dolara. U Velikoj Britaniji, izdvajanja će pasti sa 0,5% na 0,3% BDP-a do 2028. godine – što je smanjenje od oko 6 milijardi funti – kako bi se finansiralo povećano vojnog budžeta.

Historijski gledano, međunarodna pomoć bila je direktno povezana sa 39% smanjenjem smrtnosti djece mlađe od pet godina i imala “posebno snažan učinak” na smrt zbog infektivnih bolesti uključujući HIV/AIDS i malariju, kao i na smanjenje problema u ishrani, utvrdili su istraživači.

Rizici budućeg smanjenja pomoći

“Nažalost, niko trenutno ne zna šta će se desiti u budućnosti, posebno kada je riječ o stranoj pomoći i asistenciji,” rekao je Rasella. Dosadašnja istraživanja fokusirala su se na programe financirane iz SAD-a, manji broj zemalja primaoca ili su analizirala kraći vremenski period, ostavljajući utjecaj ukupne službene razvojne pomoći (ODA) na globalnu smrtnost i projekcije manje istraženim.

Rasella je naveo primjer ruralnog Mozambika, gdje su doktori rekli da više nemaju antibiotike za djecu jer su zalihe distribuirane od strane USAID-a. U Afganistanu je, prema njegovim riječima, 300 primarnih zdravstvenih jedinica zatvoreno jer su ih također održavali programi USAID-a. “Situacija se razvija, a sada je u mnogim zemljama haotična,” rekao je.

Eric Pelofsky, potpredsjednik Rockefeller fondacije koja je finansirala istraživanje, upozorio je da su jaz u financiranju “prevelik da bi ga preuzele bilo koje nevladine organizacije”, te da se filantropske organizacije fokusiraju na inovacije i skretanje pažnje donositeljima odluka na stvarni problem.

Utjecaj na druge zemlje

Gideon Rabinowitz iz britanske mreže nevladinih organizacija Bond naglasio je da se učinak smanjenja budžeta već osjeća, zatvaranjem programa usmjerenih na HIV, reproduktivno zdravlje i zabranu ženskog genitalnog sakaćenja. “Dokazi su jasni. ODA finansiranje je jedno od najdugoročnijih i najisplativijih javnih ulaganja koje vlade mogu napraviti,” rekao je, dodajući da također doprinosi globalnoj sigurnosti i zdravlju.

Pod scenarijem drastičnog smanjenja pomoći, predviđa se oko 22,6 miliona dodatnih smrti do 2030., uključujući 5,4 miliona među djecom mlađom od pet godina. Blago smanjenje pomoći dovelo bi do 9,4 miliona dodatnih smrti, od čega 2,5 miliona djece.

federalna.ba