Predsjednički izbori u Sloveniji: Među kandidatima zastupnici slovenskog i Evropskog parlamenta, te dvije žene

Sedmi predsjednički izbori u Sloveniji nakon njene samostalnosti 1991. godine, na kojim će Slovenci birati petog predsjednika bit će održani u nedjelju, 23. oktobra.

Ukupan broj birača sa pravom glasa na dan raspisivanja izbora, 20. jula bio je 1.696.893. Proteklih dana 18,19. i 20. oktobra na 76 biračkih mjesta Slovenci su imali priliku glasati na predsjedničkim izborima, ako su se prijavili za opciju prijevremenog glasanja. Eventualni drugi krug izbora biće održan 13. novembra 2022.

Sedmero kandidata

U prvom krugu izbora za predsjednika Republike Slovenije natjecat će se pet kandidata i dvije kandidatkinje.

U prvom krugu izbora među kandidatima su dr. Milan Brglez, aktuelni poslanik u Evropskom parlamentu kojeg su za tu poziciju zajednički kandidirali Socijalni demokrati i Pokret Sloboda, potom dr. Anže Logar, aktuelni zastupnik u Državnom zboru (parlamentu) Slovenije kojeg su kandidovali dr. Romana Jordan i grupa birača, a koji ima podršku i svoje Slovenske demokratske stranke (SDS).

Kandidat na slovenskim predsjedničkim izborima je i Janez Cigler Kralj, univerzitetski diplomirani politikolog i aktuelni zastupnik u Državnom zboru Slovenije kojeg je na tu poziciju predložila Nova Slovenija – kršćanski demokrati, a u utrci je i još jedan zastupnik u Državnom zboru Slovenije i to Miha Kordiš, univerzitetski diplomirani filozof i književni komparativista, a kojeg je kandidovala Ljevica.

Kandidatkinja za predsjednicu Slovenije je i doktorica pravnih znanosti Nataša Pirc Musar, inače odvjetnica koju su na tu poziciju predložili Biserka Marolt Meden i grupa birača, a među kandidatima je i univerzitetski profesor dr. Vladimir Prebilič, vanredni profesor nauke odbrane kojeg je kandidovala VESNA - zelena stranka, te dr. Sabina Senčar, doktorica medicine i specijalista ginekologije i akušerstva Građanski pokret Resni.ca.

Predsjednik Republike Slovenije bira se na osnovu opšteg i jednakog biračkog prava, što znači da mogu glasati svi slovenski državljani koji su na dan izbora navršili 18 godina. Svaki dat glas se jednako računa.

Drugi krug izbora

Kandidat je izabran ako dobije većinu važećih glasova. Ako nijedan od kandidata ne dobije više od 50 posto glasova datih u prvom krugu, održava se drugi krug izbora. Dva kandidata sa najviše glasova ulaze u drugi krug, a birači biraju između njih u drugom glasanju.

Ako je više kandidata dobilo isti najveći broj glasova, odnosno ako su dva ili više kandidata dobili isti drugi najveći broj glasova, izbor kandidata za ponovno glasanje utvrđuje se žrijebom, u skladu sa Zakonom o izboru predsjednika Republike Slovenije.

Drugo glasanje mora se održati najkasnije 21 dan nakon prvog glasanja.

Mandat predsjednika Slovenije traje pet godina, a funkcija je ograničena na dva uzastopna izbora. Ako predsjedniku mandat ističe za vrijeme rata ili vanrednog stanja, on mora napustiti funkciju šest mjeseci nakon završetka rata ili vanrednog stanja.

Novi predsjednik države mora biti izabran najkasnije 15 dana prije isteka mandata prethodnog predsjednika. Izbore raspisuje predsjednik Državnog zbora (Parlamenta), a moraju se održati nedjeljom ili drugim neradnim danom.

Svaki punoljetan građanin koji želi da se kandiduje na predsedničkim izborima mora da prikupi 5.000 ovjerenih potpisa birača ili da dobije podršku najmanje deset poslanika Narodne skupštine za podnošenje kandidature. Ako odluči da se kandiduje uz podršku političke stranke, njegovu kandidaturu moraju potpisati najmanje tri poslanika ili 3.000 birača.

Prijedlog kandidature se podnosi direktno Republičkoj izbornoj komisiji, koja provjerava zakonitost. Lista potvrđenih kandidata objavljuje se najkasnije 15 dana prije dana glasanja, a redoslijed na glasačkom listiću utvrđuje se žrijebom.

Protokolarna funkcija

"Prema slovenskom ustavu, funkcija predsjednika republike je na prvi pogled protokolarna, čak i simbolična, jer nema nikakve poluge izvršne vlasti. Utvrđena je Ustavom i zakonima, koji, međutim, definišu ulogu predsjednika države u realnom političkom sistemu prilično nejasno. Javnost zamišlja ulogu predsjednika države kako god želi, a predsjedničkoj funkciji pripisuje zadatke koje ona nema i ne može imati. Predsjednika stoga treba shvatiti u kontekstu povjerenja u funkcioniranje političkih institucija. Podaci istraživanja pokazuju da je ova vrsta povjerenja u Sloveniji na relativno niskom nivou u odnosu na druge zemlje, izuzev 'personaliziranih funkcija', koje također uključuju funkciju predsjednika države“, rekao je profesor Samo Uhan s Odsjeka za analitičku sociologiju Fakulteta društvenih znanosti (FDV) Univerziteta u Ljubljani, koji je, između ostalog, specijalist za istraživanje javnog mnijenja i masovnost ankete.

U tom smislu je, smatra Uhan, veoma važna uloga predsjednika, jer "svojim mišljenjima i postupcima može uticati na kredibilitet političkog prostora u širem smislu".

Do sada su funkciju predsjednika obavljali Milan Kučan (dva mandata) od 1992 do 2002. godine, Janez Drnovšek od 2002. do 2007. godine, Danilo Turk od 2007. do 2012. godine i Borut Pahor (dva mandata) od 2012. do 2022. godine.

federalna.ba/AA