Prebrojani glasovi u Hrvatskoj, Plenković najavio formiranje vlade u trećem mandatu. Hoće li nova vlast promijeniti politiku prema BiH?

Neslužbeni rezultati Državnog izbornog povjerenstva (DIP), nakon obrađenih gotovo svih biračkih mjesta, prema medijskim izračunima, pokazuju da Hrvatska demokratska zajednica (HDZ) uvjerljivo pobjeđuje na parlamentarnim izborima i osvaja 61 mandat, a Rijeke pravde okupljene oko Socijaldemokratske partije (SDP) dobijaju 42 mandata. Domovinski pokret je treći s osvojenih 14 mandata, Most dobija 11, a Možemo! 10 mandata. Po dva mandata osvajaju IDS i Nezavisna platforma Sjever te jedan koalicija Fokus-Republika, Na izbore je izašlo više od 62% birača. Od danas se krenulo u pregovore o koalicijama, a njihov sastav bitan je i za buduće odnose Hrvatske prema BiH.

HDZ premijera Hrvatske Andreja Plenkovića osvojio je 61 mandat, u odnosu na 66 osvojenih 2020. godine, a na drugom mjestu su Socijaldemokrati (SDP) predsjednika Zorana Milanovića s 42 mjesta, što je, u oba slučaja, daleko od 76 mjesta potrebnih za samostalnu vladu. Pregovori o sastavljanju buduće Vlade nakon parlametarnih izbora u Hrvatskoj počinju već danas poručio je Andrej Plenković sinoć iz izbornog štaba:

„Od sutra ujutro krećemo u formiranje nove parlamentarne većine kako bismo formirali našu treću vladu.“

Analitičari najavljuju da su pred Hrvatskom, nakon parlamentarnih izbora, teški pregovori za formiranje vladajuće većine ili nestabilan period s manjinskom vladom. Domovinski pokret mogao bi biti jezičak na vagi, a ta stranka treba istaći, tokom svoje predizborne kampanje javno se zalagala za blokiranje EU puta zemljama Zapadnog Balkana. Tu još presudni mogu biti Most i Možemo. Sandra Benčić iz Možemo:

„Dostižan je scenarij da se HDZ skine sa vlasti, a da desnica ne uđe u Vladu. Jer mi jesmo i bit ćemo brana tome da desnica uđe u Vladu.“

i Ivan Penava, Domovinski pokret:

„Dakle jasno je da SDSS ne dolazi u obzir nikako. Sa obzirom da se u eteru spominju nekakve teze koje su legitimne naravno, dakle svima treba biti jasno, stranka Možemo je nemoguća misija za nas.“

Kao i uvijek nakon hrvatskih izbora postavlja se pitanje odnosa nove većine prema Bosni i Hercegovini. Za Andreja Plenkovića što se tiče ovog pitanja, nema promjena. Plenković je najavio kako će, okupi li vladajuću većinu i u naredne četiri godine, voditi istu politiku kao i do sada u odnosu na BiH:

"Možemo očekivati odličnu saradnju kao i do sada i potporu Bosni i Hercegovini na europskom putu."

Izbori u Hrvatskoj uvijek imaju refleksiju na BiH, ali ne treba očekivati da će se odnosi prema BiH mijenjati bez obzira na to ko bude činio vladajuću većinu. Enida Šelo Šabić, Institut za međunarodne odnose Zagreb:

„U ovom smislu nezahvalno je zagovarati jednu ili drugu stranu da bi mogli očekivati kako bi se pozicija Hrvatske spram Bosne i Hercegovine promjenila.“

Hrvatska vanjska politika od hrvatske samostalnosti uvijek je dobivala konsenzus glavnih političkih stranaka pozicije i opozicije. Međutim od sukoba Milanovića i Plenkovića vidljive su pukotine u hrvatskoj vanjskoj politici, a rukovodeći se time vjerovatno bi i odnos prema BiH bio drugačiji kada su u pitanju Plenković i Milanović, kaže profesor na Fakultetu političkih nauka u Zagrebu Boško Picula:

„Tu smo vidjeli prije svega različit odnos prema susjedstvu u prvom redu Bosni i Hercegovini, Srbiji, pa i Crnoj Gori. Tako da u slučaju pobjede HDZ-a i Andreja Plenkovića kojem je od početka vanjska politika bila forte, bez obzira na tumačenje nekih njegovih poteza, tu se ništa neće promjeniti.“

Međutim Davor Gjenero upozorava da dioba utjecaja HDZ-a kakva će morati biti kod formiranja vlasti s desnim populistima teško može proći bez promjene politike kakvu je Plenkovićev kabinet vodio osam godina, bez i jedne blokade napretka država Zapadnog Balkana u procesu pristupanja. Zoran Milanović je govorio o tome kakve bi blokade provodio, a isto tako i stranke desnog centra. Stoga je malo vjerojatno da će budući hrvatski premijer moći obuzdati svoje eventualne mlađe partnere s desnice. Također Djenero smatra da bi osvajanje vlasti od strane Milanovića bila noćna mora za Bosnu i Hercegovinu. Davor Gjenero politički analitičar:

„Njegovi politički partneri u BiH su akteri koji su nastupali pod logom Hrvatsko bilo, a to su akteri onog mračnog razdoblja hrvatske uloge u BiH poznatijeg kao UZP i što je presuđeno i Haškim presudama. Sa druge strane Milanović je najavio da njegova potpora BiH u napredovanju prema članstvu u EU bi bila uvjetovana. On je najavio blokiranje svih napredovanja BiH prema članstvu tako dugo dok BiH ne ispuni očekivanja koja on ima vezano za izborno zakonodavstvo.“ 

Kad je u pitanju odnos prema BiH, ima i dobra vijest. Na ovim izborima kandidat bošnjačke nacionalne manjine u Hrvatskoj, Armin Hodžić, osvojio je mandat u izbornoj jedinici u kojoj je u prethodnim mandatima zastupnica bila predstavnica albanske manjinske zajednice.  Hodžić će u Saboru predstavljat albansku, bošnjačku, crnogorsku, makedonsku i slovensku nacionalnu manjinu.