Veliki Petak je i dan strogog posta i bojenja vaskršnjih jaja
Pravoslavni hrišćani obilježavaju danas Veliki Petak, najtužniji dan u godini, kao sjećanje na stradanje Isusa Hrista. U svim pravoslavnim hramovima služe se molitve. Crkvena zvona se ne oglašavaju, nego se drvenim klepetalom vjernici pozivaju u crkvu na bogosluženje. Ovo je dan i strogog posta, te bojenja vaskršnjih jaja i pripreme za najveći hrišćanski praznik Vaskrs.
Ne zvone zvona, ne loži se vatra. Dan rezervisan za mir i molitvu. Veliki petak, kao najtužniji dan u godini, dan je strogog posta, ali ujedno i dan za koji se vezuje najviše običaja. Ustajanje prije sunca, priprema se trpeza i pije crveno vino. Crveno, vjeruje se, treba biti i prvo vaskršnje jaje, čije bojenje počinje upravo na Veliki petak.
"Ujutru ofarbam samo troje crvenih jaja prije sunca, jer to nam je običaj naš, a šarala sam od djetinjstva voskom i tako i dan danas, jaja farbam obavezno sa koprivom i sa lukovinom“, kaže Mitra Tanić.
Na gradskoj tržnici bogata ponuda. Iako praznične cijene nešto više, kupuje se, kažu, sve. Od kokošijih – do nojevih jaja. Svježa ili našarana... trgovci su imali pune ruke posla.
"Do 5 ujutru sam bojila jaja, šarala i bojila..Zahtjevno je, moraš da obojiš, pa boje nisu dobre, pa u jednu, drugu, treću, mijenjaj boje, troši struju ali to je i uživanje“, priča Željka Bilal.
Joco Todorović kaže da se narod se interesuje i prilično su poskupa, 4 za marku.
„Zadovoljan sam, na ovu moju penziju od 200 KM, dobro dođe.“
Iako pristupačnih cijena i zanimljivog dezena, većina građana odluči se, ipak, sama posvetiti bojenju vaskršnjih jaja. Nekada su šarana voskom, a danas uz različite tehnike i mnogo mašte nastaju prava remek djela. U portama većine hramova organizovana su druženja i bojenje vaskršnjih jaja sa ciljem očuvanja tradicije.
„To je dan stradanja Hristovog, tada bojimo jaja i najbitnije je da prvo jaje obojimo u crvenu boju, poslije, mi djeca ih šaramo flomasterima, stikerima itd. Bojimo zajedno jaja koja stavljamo u crkvu, pored ikona i poslije ćemo se tucati tim jajima“, kaže Ana Mišura.
„I nije to sad nešto bitno ko pobijedi, mi to sve radimo za zabavu i proslavljamo vaskrsenje Hristovo“, ističe Bogdan Mišura.
Vaskršnje konjičke trke tradicija su u Semberiji koju danas tek rijetki čuvaju od zaborava.
„Od starina je to, 200 godina je tradicija konjičkog sporta. Prva galopska konjička trka održana je 1839. godine u Bijeljini... Ostalo je na nama, sad nema nas mnogo, nekih 200 grla, 100 vlasnika i mi čuvamo i njegujemo tu dugogodišnju tradiciju“, pojašnjava Borko Simić,član Konjičkog kluba Vranac.
U večernjim satima u svim hramovima služi se moleban, vjernici su pozivani na opraštanje, ljubav i slogu. Čita se statija sa iznošenjem plаštаnice - platna koje simbolizuje stradalog Hrista. Nakon molitve i cjelivanja vjernici se provlače ispod plaštanice - prema narodnom vjerovanju, svaka tada pomišljena želja - biva ispunjena.
federalna.ba