Pravo na pravdu u Zenici
Procesiranje korupcije te kako do više presuda i većeg povjerenja građana u rad pravosudnih institucija - samo su neke od tema javne diskusije održane u Zenici. Riječ je o projektu koji provodi Ured Evropske unije u Bosni i Hercegovini u 9 lokalnih zajednica, s ciljem jačanja prava građana.
Pravo na pravdu je projekat, ali i prostor u kojem građani, aktivisti i nosioci pravosudnih funkcija mogu iskazati potrebe i izazove te primjere dobre prakse u radu da bi se u predmetima korupcije donijelo više presuda – i ostvarilo veće povjerenje građana.
“Jačanje vladavine prava u ovoj zemlji je od ključnog značaja za očekivane reforme da bi se mogao postići napredak na putu ka Evropskoj uniji. Dodjela kandidatskog statusa prošle godine značila je prepoznavanje evropskih apsiracija građana i to nam je bio signal da vjerujemo u evropsku budućnost ove zemlje”, kazao je Alfredo Strippoli, šef Odjela za vladavinu prava pri Uredu Evropske unije u BiH.
Primjer dobre prakse je Kantonalni sud u Zenici. Posebna pažnja i akcent u radu stavljeni su na predmete korupcije. Strateškim programom rada predviđeno je da predmeti korupcije moraju biti riješeni za 10 mjeseci.
“Mi imamo i ljudske i materijalne resurse da se s tim borimo i ja mislim da se s tim borimo relativno dobro, ali prostora za napredovanje ima. Veći je broj optužnica, veći je broj presuda, a mi moramo na tim predmetima raditi izuzetno efikasno”, ističe Snježana Čolaković, predsjednica Kantonalnog suda Zenica.
Na putu ka Evropskoj uniji ključni zadatak domaćih vlasti i pravosudnih institucija je jačanje vladavine prava. Ipak, u svakodnevici je vrlo malo povjerenja javnosti, građana, ali i medija u rad pravosuđa. Veoma je važno raditi i na transparentnosti u radu pravosudnih institucija.
“Generalno je to neki problem da se sva rješenja u pravosuđu presipaju na lokalnu zajednicu, a ne dobijamo input sa lokalnog nivoa koji su to problemi ljudi aktivista koji to prijave podnose - kako tužilaštva i sudovi reaguju i kako svi možemo skupa natjerati VSTV da radi na način da natjera sudove da rade za dobrobit građana”, navodi Denis Džidić, direktor BIRN-a BiH.
Primjeri sa lokalnih nivoa od velikog su značaja za unapređenje rada pravosuđa, stoga će ovaj projekat biti nastavljen u još osam gradova Bosne i Hercegovine.
federalna.ba