Povijesna bajka u Franjevačkom muzeju i galeriji Gorica Livno
U vrijeme poruka za dizanje nacionalnih tenzija, suživota koji dolazi u pitanje i potenciranja onoga što nas čini različitim - uvijek postoje oni koji pokazuju da može bolje i drukčije. Priča vodi u Livno, konkretnije, do Franjevačkog muzeja i galerije Gorica. Nisu značajni samo jer su najvažnije mjesto kulturnih zbivanja ovoga područja. Specifičnost je i u tomu što u Muzeju ne radi nijedan franjevac. Brigu o ogromnom kulturnom blagu vode isključivo civili.
Franjevci su oduvijek imali veliku ulogu u životu livanjskog puka, a zahvaljujući njima, Livno je 1995. godine dobilo ovaj hram kulture i ogromno kulturno blago koje su čuvali od dolaska na Goricu.
“Nisu bili samo pastoralni djelatnici već su bili prvi učitelji, prvi liječnici i strastveni sakupljači narodne baštine. Moram naglasiti da su livanjski franjevci jedini koji su brigu o tom kulturnom blagu u franjevačkoj zbirci koju su sakupili prepustili civilima. Danas u Muzeju nije uposlen nijedan franjevac”, ističe Dražena Džeko, ravnateljica FMG Gorica Livno.
S novim postavom u novoizgrađenoj zgradi muzeja, arheološka je zbirka s postala prava povijesna bajka. Najznačajniji eksponat je poznati Kupreški čovjek stariji i od Mojsija. Sahranjen je prije 3.700 godina u drvenom sarkofagu u zgrčenom položaju, omotan vunenim plaštom.
“Kada smo pripremali ovaj arheološki postav 2011, Norvežani su nam napravili ponovnu analizu tog tekstilnog plašta, jer prva analiza je rađena na sanduku, sada na tekstilu i utvrđeno je da je to najstarija sačuvana vuna u Europi”, ističe Marija Marić Baković, muzejska savjetnica FMG Gorica Livno.
“Uz stalne postave, praktički, svaki mjesec imamo neku novu izložbu, ako nije izložba onda je to radionica, koncert. Trudimo se izići u javnost i, što je najvažnije, naše posjetitelje Livnjake ili goste koji prolaze kroz Livno privući da Muzej na Gorici ne bude nešto isključivo fratarsko, nego da to bude muzej svih Livnjaka”, naglašava Džeko.
Tu je i iznimno vrijedna zbirku staroga oružja i vojne opreme. Eksponati, svaki na svoj način, govore o minulim vremenima, a kod pripadnica ljepšeg spola pozornost plijeni zbirka nakita u kojoj se nalaze i naušnice koje je Angelina Jolie nosila na sarajevskoj premijeri svoga redateljskog prvijenca.
“Iz kasnog srednjeg vijeka s lokaliteta Grborezi, većina eksponata se nalazi u Zemaljskom muzeju u Sarajevu i tada su napravljene replike jako lijepih naušnica trojagodnih koje su ukrašene filigranom granulacijom i te su baš izabrane za poklon”, govori Marić Baković.
Naušnice je izradio i Angelini darovao sarajevski zlatar Sead Softić, a rezultat toga je više nego dobar. Estrada je promovirala muzej bolje nego tisuću reklama, o čemu svjedoči i sve veći broj posjetitelja.
federalna.ba