Potrebno što hitnije uklanjanje toksičnog otpada u Tuzli

Stručni tim, koji je formirala Vlada TK, utvrdio je količine i sastav kruksa, toksičnog poluproizvoda iz proizvodnje toluen-dizocijanata, koji je ispod površine zemlje nepropisno odlagan do 1986.g. u krugu nekadašnjeg Hloralkalnog kompleksa 1 i 2, na ulazu u Tuzlu. Zbrinjavanje ovog otpada moglo bi biti veoma skup i zahtjevan posao. No, dileme nema, zbog zaštite zdravlja građana, neophodno ga je obaviti što prije i kvalitetnije.

Stručni tim je utvrdio da je kruks odlagan na površini od 800 do 1.000 metara kvadratnih i dubini od pola do tri i po metra te da je u deponiji spremljeno između 1.370 i 1.760 tona kruksa. Također, laboratorij iz Zagreba je u utvrdio prisustvo hlora.

“Ustanovljeno je da imaju povećane količine hlora u granici koja je iznad onoga što je dopušteno prilikom spaljivanja otpada recimo u cementarama i prelazi dozvoljenu granicu od 0,7 do 0,8 %. Također je utvrđena je povećana količina teških metala koji su i kancerogeni, koji su otrovni kao i hlor”, kazao je Zvjezdan Karadžin, ministar prostornog uređenja i zaštite okoliša TK.

Karadžin stoga smatra da bi najbolje rješenje bilo uništavanje otpada u spalionicama u zapadnim zemljama, za šta je na osnovu početnih proračuna, potrebno oko 4,5 miliona maraka.

“Iz prostog razloga jer imamo iskustva iz 2010. godine gdje se radila neutralizacija na licu mjesta pa poslije toga su rađene razne studije da ta neutralizacija nije izvršena kako treba i mislim da je to najsigurniji metod bez obzira što je najskuplji”, dodaje ministar Karadžin.

Sljedeći korak je izrada Studije o najoptimalnijem načinu zbrinjavanja otpada, a novčana sredstva bi trebala biti osigurana sa federalnog nivoa i putem međunarodnih fondova. U nevladinom sektoru smatraju da dio tereta i odgovornosti za rješavanje problema svakako mora snositi i poljska firma Organika, koja je kupila HAK.

“Nikako ne bih željela da mi to iz svojih sredstava koje teško skupimo u Fedralni fond da bi rješavali svoje ekološke probleme, rješavamo probleme za koje je odgovoran neko drugi. Znači, ovdje bi se trebalo i sudstvo, tužilaštvo, uključiti, da se vidi ko je odgovoran, pa neka on finansira te milione za koje je ušao u rizik, kupio taj prostor, ne samo sa dobrobitima nego i sa problemima”, kaže Džemila Agić, direktorica Centra za ekologiju i energiju.

A, koliku opasnost ovaj otpad predstavlja po zdravlje građana govori i podatak da su kruks i ostali hemijski spojevi zakopani neposredno uz rijeku Jalu i u buradima koja su zbog vlage u fazi raspadanja, zbog čega prilikom podizanja nivoa podzemnih voda može doći do ispiranja materijala i njegovog daljeg širenja putem vodotoka.

federalna.ba/Mirela Čanović