Postoji li kvalificirana većina da sutra u Parlamentu Federacije BiH podrži dopunu Zakona o porezu na dohodak?
Dva puta prolongirana sjednica Predstavničkog doma parlamenta Federacije BiH otvorila je pitanje da li će predloženi prijedlog Zakona o dopuni Zakona o porezu na dohodak biti uopće usvojen. Naime, sjednica je, prema zvaničnom pojašnjenju, odgađana da bi Federalna vlada razmotrila brojne amandmane, dok opozicija tvrdi da u parlamentu nema kvalificirane većine koja bi podržala spomenuti zakon.
Prijedlog Zakona o dopuni Zakona o porezu na dohodak, prema prijedlogu Federalne vlade, trebao je otvoriti mogućnost da poslodavci radnicima isplate 200 maraka koje ne bi bile oporezovane kao vid pomoći zbog kontinuiranog rasta cijena. To bi bilo uređeno uredbom koja bi bila jednogodišnjeg karaktera od 1. janura 2025. Federalni premijer Nermin Nikšić:
„Usvajanje tog zakona će nam stvoriti pretpostavke da do kraja godine donesemo uredbu o obaveznim minimalnim primanjima radnika u Federaciji BiH, kojom ćemo zaštititi praktično one radnike, nekih 270.000 radnika, a koji prema podacima Porezne uprave, imaju primanja manja od 1.000 maraka.“
Obrazloženje federalnog premijera je uslijedilo nakon što su članovi Vlade usaglasili prijedlog zakona te u analizama i projekcijama procijenili kako da dođu do rješenja za primanja od najmanje 1.200 za radnike u Federaciji BIH.
U međuvremenu, prije sjednice Predstavničkog doma Federalnog parlamenta, izražena su mnoga nezadovoljstva. Zbog uvođenja termina „radni učinak“, pored drugih, reagirali su iz Udruženja poslodavaca Federacije BiH. Predsjednik Udruženja Mario Nenadić naglašava da smo najskuplja država u Evropi, te da su predstavnici i pozicije i opozicije uložili amandmane za podizanje tog iznosa od 200 maraka:
„Predstavnici pozicije i opozicije su dali amandmane koji su veoma slični onim koje je napisalo Udruženje poslodavaca. I predstavnici NIP-a, Naše stranke, DF-a i Stranke za BiH - svi su uložili amandmane koji idu u pravcu povećanja ovog iznosa.“
Prema amandmanima na dopune Zakona o doprinosima, zatraženo je povećanje naknade za radni učinak sa 200 na 500 maraka te su u opticaju dva modela. Prije sjednice Doma, koja je trebala biti održana 28. novembra, zasjedao je Odbor za ekonomsku i finansijsku politiku Predstavničkog doma, a predsjednik Odbora Admir Čavalić rekao je da nisu podržali dopune Zakona:
„Ne zna se, dakle, šta će u konačnici biti rješenje. Ja podržavam da svaka marka ide građanima. Predložio sam 500 maraka umjesto 200 maraka. Ali ovo nije jednostavno fiskalna reforma. I to je vrlo bitno napomenuti. Ovo je samo jedno fiks rješenje za narednu godinu, slično kao ona jednokratna neoporeziva pomoć. A ta pomoć, ja sam tražio informaciju i napokon dobio od Ministarstva finansija i Porezne uprave, samo 10 posto kompanija u Federaciji BiH je iskoristilo za ova četiri mjeseca ovu drugu jednokratnu neoporezivu pomoć. Što znači, nije to dalo one efekte kako smo očekivali.“
Stav Federalne vlade je da, rastom minimalne plaće sa sadašnjih 619 na 700 maraka, uz naknade za topli obrok i prijevoz, te neoporezivu naknadu za radni učinak, primanja radnika u 2025. godini ne budu niža od 1.210 maraka. No, treba podsjetiti da smanjivanje poreza i doprinosa, koje poslodavci traže najmanje 12 godina da bi stabilizirali rad i omogućili veće plaće, nije nikada nijedna vlada provela. Također, pored Nacrta zakona o fiskalizaciji transakcija, izmjene i dopune Zakona o porezima i doprinosima dio su seta reformskih zakona na koji poslodavci i radnici čekaju godinama. Od istog seta usvojeni su jedino zakoni o porezima zbog sive ekonomije i bolje naplate poreza, a 2015. i Zakon o radu.