Posjetite muzej Franjevačkog samostana u Kreševu
Uz fojnički i samostan u Kraljevoj Sutjesci, među najstarijima u BiH je i Franjevački samostan u Kreševu, pod čijim su okriljem fratri vrijedno skupljali predmete, koji svjedoče o životu i običajima ljudi na ovim prostorima. Pričajući tako, možda na najbolji način, priču o opstojnosti Bosne kroz stoljeća. Ovaj nacionalni spomenik kulture, nedavno je otvorio vrata svog novog muzejskog objekta, čije kulturno blago, svjedočeći o prošlosti, poučava i lekcijama za budućnost.
Izgrađen krajem 14. stoljeća, Franjevački samostan sv. Katarine u Kreševu među brojnim je zaštićenim spomenicima kulture u ovom gradu, koji oslikava život ljudi ovoga kraja. Iako je kroz stoljeća na razne načine stradao, kreševski su fratri uspijevali sačuvati vrijedne predmete i tako stvoriti zbirku od nekoliko hiljada eksponata, od kojih se najveći broj odnosi na tradicionalna zanimanja. Muzejska zgrada, čija je gradnja počela 2010. godine, otvorila je svoja vrata da bi približila čovjeku ono što su fratri skupljali stoljećima.
„Kreševljaci su bili poznati i kao rudari i kao majstori kovači. Tako ćete moći vidjeti na drugoj etaži muzeja predmete koji su ti mastori izrađivali, budući da se radi o bravama, o raznim alatkama koje su im bile potrebne za svakodnevni život“, priča fra Josip Tomas, gvardijan ovog samostana.
Uz muzejsku postavku o neizostavnom kovanju te proizvodima i alatima, tu su i brojni primjerci ruda i minerala s kreševskog područja, te arheološka i numizmatička, kao i etnografska zbirka. Vrijedan dio sakralnog dijela je spomen-soba fra Grge Martića s predmetima koje je koristio u svakodnevnom životu ili dobio na dar.
„Uz to što je bio fratar svećenik, bio je i književnik, pjesnik, ali i političar. Znao je dosta surađivati s ljudima, dosta s političarima razgovarati, da bi se što bolje nekako osmislio suživot na ovim područjima“, dodaje fra Tomas.
A upravo su fratri, kako i sami za sebe vole reći, među najboljim čuvarima prošlosti, gradnje suživota sadašnjosti, a svojim neumornim djelovanjem kroz vijekove možda i najbolji primjeri kako na ovim prostorima graditi budućnost.
„Nisu gledali ni na vjeru ni na naciju, nego su sakupljali ono da bi mogli poslije kroz budućnost pokazati budućim naraštajima, kako je narod ovdje živio i da je taj narod živio zajedno, jedni s drugima. Jer bez toga, u Bosni teško da će se moći opstati“, ističe fra Tomas.
Uz stalne poruke mira i zajedništva, u Kreševu, kažu, nastavljaju svoju misiju čuvanja svjedoka prošlosti, na čemu bi im pozavidjele i brojne veće institucije kulture kojima je to posao. Možda je upravo njihova nesebična ljubav prema domovini i najbolja pouka za budućnost.