Porazno: Sve je manje izabranih žena na političke funkcije
Dok jednu od najrazvijenijih evropskih zemalja vodi upravo žena Angela Merkel, žene u BiH potpuno su neravnopravne u odnosu na muškarce. To najbolje pokazuje ne samo statistika o njihovoj zastupljenosti u izvršnoj i zakonodavajnoj vlasti, već i predizborne liste na kojima stranke uveliko rade. Već naredne godine, koja je izborna, vrviće plakatima sa slikama mladih žena. No, gdje i kakav je zaista položaj žene u politici nakon izbora?
Statistika iz 2020. je jasna: od 425 kandidata za načelnike/ce gradonačelnike/ce bilo je samo 29 žena. Istraživanje Udruženja BH novinari 2018. godine pokazalo je da je samo 13,14 posto žena aktivnih u političkom životu zauzimalo medijski prostor.
„Mediji podržavaju stereotipan pristup u predstavljanju političarki, što znači da se ne fokusiraju na kompetencije, programe i znanje same političarke nego više izvještavaju o idejama na osnovu predrasuda“, kaže Borka Rudić, generalna sekretarka udruženja BH novinari.
U gradskom vijeću Zenica u ovom sazivu su od 31 vijećnika samo tri vijećnice, 2016. ih je bilo pet, a 2012. čak sedam. Ovaj negativan trend ne čudi, jer su napadi na vijećnice sve brutalniji, ali i linč pojedinih medija. Vijećnica Emina Tufekčić izdvaja najgori od brojnih verbalnih napada na društvenim mrežama:
„Vjerovatno je sam poziv na silovanje mene zato što sam iznijela jednu istinu, koja se nekom ne dopada i to je sigurno rezultat šestogodišnjeg govora mržnje u našem gradu.“
U ovom sazivu Skupštine ZDK-a od 35 mandata 14 je pripalo zastupnicama, a nakon što su dva zastupnika vratila mandate, preuzele su ih stranačke kolegice. Međutim, u Kantonalnoj vladi samo na jednoj ministarskoj poziciji je žena. Kantonalna zastupnica Sanja Renić svjedoči, od početka političke karijere, o prijetnjama i uvredama kojima je izložena:
„Ovo sto se događa u Zenici s lažnim profilima i tim nekim provociranjem, tu se žene boje, oni žene vrijeđaju, daju im svakakva imena, onda smo izložene strašno i to je takvo zlostavljanje.“
Kolege staju na stranu kolegica, barem u pričama iza političkih zavjesa. No, ta podrška uglavnom izostaje u konkretnim situacijama ženskog političkog djelovanja, ali i u slučajevima medijskih napada.
„Mislim da niko od nas ne može biti zadovoljan s brojem žena u politici, ali je još puno toga i do samih žena“, smatra Ivo Tadić, predsjednik KO HDZBiH ZDK-a.
„Ne bismo imali ni ovaj broj žena u politici da nismo imali izmjenu Izbornog zakona gdje je moralo biti 40% na listi sa tačno utvrđenim redoslijedom žena“, naglašava Ismet Sarajlić, zastupnik SBB-a u Skupštini ZDK-a.
Važeći propisi u BiH, činjenica je, jasno preciziraju ravnopravost žena uopće, pa i u politici. No, nužno ih je i jednako važno osnaživati u medijskom prostoru. Također, važno je da i birači koji su povjerenje ukazali političarkama istrajavaju na njihovom punom angažmanu i političkom djelovanju da se ne bi povlačile i ustupale mjesto često manje kompetentnim kolegama političarima.
federalna.ba