Porast kamatnih stopa u 2023. godini

Građani Bosne i Hercegovine najčešće podižu nenamjenske kredite u bankama kako bi pokrili rupe koje ne može da podmiri kućni budžet, a to su dugovi za režijske račune, te druge vrste dugova, pokrivanje drugih kredita, nabavka ogrijeva i drugih životnih potrepština. Uz sve ovo najavljuje se i rast kamatnih stopa kao i inflacije.

Među gotovo jedanaest milijardi maraka, koliko su kod komercijalnih banaka, prema podacima Centralne banke Bosne i Hercegovine, u prvih deset mjeseci ove godine kreditno zaduženi građani ove zemlje, više od sedamdeset procenata ili gotovo osam milijardi su nenamjenski potrošački krediti koje građani koriste da podmire kućni budžet. Ovome treba dodati i milijardu maraka kredita kod mikrokreditnih organizacija. Jelena Ljubas-Ćurak, docentica na Fakultetu poslovne ekonomije Sveučilišta Vitez:

„Sa te neke ekonomske strane, kada uspoređujemo Bosnu i Hercegovinu sa zemljama okruženja i Evropske unije, mi malo radimo, a dobro živimo. Većina obitelji ima te neke kredite koje koriste za osnovne potrebe. Znači, osnovne potrebe i prehranu.“

Visoka inflacija utjecala je i na rast kamatnih stopa pa su pojedine ključne centralne banke u borbi s rastućom inflacijom pribjegle povećanju kamatnih stopa. Bankari najavljuju da je od 1. januara 2023. moguć blagi rast kamatnih stopa i oštriji uslovi kreditiranja. Također, kamatne stope neće rasti više od 1 posto, za razliku od inflacija koja je premašila 17 posto, smatraju ekonomski stručnjaci. Berislav Kutle, direktor Udruženja banaka BiH, smatra kaže da je enormana količina novca koju su FED i Evropska centralna banka pustili u promet prije 15 godina izazvala inflaciju, koja se ne može  riješiti kroz povećanje kamatne stope.

"Podizanjem kamatnih stopa na depozite, pokušava se smanjiti količina novca u opticaju, da on ostane na štednji kako bi se smanjila potražnja za proizvodima i kako bi se smanjila cijena. Povećanje kamatne stope na kredite od 0,5 do 1 posto je minimalno i svaki građanin koji digne kredit te ga pravilno uloži, on će zaraditi na tom kreditu, jer je puno manja kamatna stopa na kredite nego inflacija.“

Povećanje referentne kamatne stope dovodi do nedostatka kreditnog potencijala što će se negativno odraziti na privredu, kaže Aleksandar Ljuboja, ekonomski analitičar:

“Protekcionizam koji će sada da zavlada, da za bogate uvijek ima novca, a za ove druge neće biti, manifestovat će se kroz samu činjenicu da će ovde doći do porasta kako aktivnih tako i pasivnih kamatnih stopa. Više će porasti kamate na kredite i biće teže doći do njega, kako su oni već najavili.“

Najava da bi moglo doći do rasta kamatnih stopa više ne iznenađuje građane kao ni galopirajuća inflacija:

“Već je sad teško, a mislim da 80% ljudi teško živi.“

„Proizvodi konstantno poskupljuju, tako da je to neka i garancija da ćemo se i dalje morati zaduživati sa kreditima.“  

U Centralnoj banci BiH ističu da je era niskih nominalnih kamatnih stopa iza nas i da će u sljedećoj godini kamatne stope dostići više nivoe u odnosu na prethodne godine. Teško je predvidjeti hoće li rast kamata zaustaviti zaduženja građana u narednom periodu. Podsjećamo, kreditna zaduženost stanovništava BiH kod komercijalnih banaka krajem oktobra 2022. godine iznosi 10,24 milijarde KM i veća je za 502,4 miliona KM ili 4,8% u odnosu na kraj 2021. godine kada je iznosila 10,44 milijarde KM. Posmatrano na godišnjem nivou, zaduženost stanovništva na kraju oktobra 2022. bilježi povećanje za 531,8 miliona KM ili 5,1%.