Voda se povukla, isplivali nedostaci: Jedini smo u Europi bez jedinstvenog broja 112
Voda se povukla, a na površinu isplivali svi nedostaci bh. sustava. Od nespremnosti vlasti na žurnu reakciju u saniranju posljedica koje će bh. gospodarstvo godinama trpjeti do niza propusta u odgovoru sustava. Bosna i Hercegovina jedina je zemlja u Europi bez jedinstvenog broja za hitne slučajeve koji bi u situacijama poput ove mogao znatno smanjiti razmjere katastrofe. Ali ono što bi trebalo biti ljudsko, odavno je političko pitanje. I nije nam to bio jedini problem, baš kao što ovo nije prva prirodna katastrofa u našoj zemlji. Ali lekcije su, očito, teške.
Mještani Donje Jablanice kažu da su nakon katastrofalnih poplava i klizišta satima čekali pomoć. 19 osoba samo s ovog područja je stradalo, a ekonomska šteta mjeri se milijunima. Petnaest dana poslije – sustav i dalje u planovima, a konkretnih poteza veoma malo. Nepoznati i podaci koliko je stambenih jedinica uništeno i kako će ih, ko i gdje ponovno napraviti. I na terenu u prvim satima nakon povlačenja vode problemi. Pripadnici Gorske službe spašavanja, na zahtjev Federalne civilne zaštite, udaljeni s terena. Nadležnosti i procedure.
„Dolaze ljudi koji su certificirani, koje država plaća da se time bave, stupaju na scenu. U tom momentu je rečeno da se svi koji nisu iz tih struktura povuku. Tada već dolaze i ovi drugi timovi koji su certificirani po europskim standardima i oni se moraju uvest po nekakvim europskim normama“, objašnjava Ismet Sendić, pomoćnik direktora Federalne uprave Civilne zaštite.
„Uvijek kada izađemo na teren zadržali smo situaciju kakvu zateknemo ili je učinimo boljom. Znači da treba malo povjerenja prema Gorskoj službi. Treba malo više da se institucije okrenu prema Gorskoj službi i vide kako se ona može maksimalno iskoristiti jer njima fale te jedinice“, ističe Dženan Veladžić, predsjednik Gorske službe spašavanja FBiH.
Jedinstveni broj u Bosni i Hercegovini za ovakve slučajeve ne postoji i jedini smo u Europi bez njega. A značio bi mnogo. Ne bi spriječio katastrofu, ali bi posljedice mogle biti znatno manje. Ali i aktivacija samog broja tek je prvi korak u nizu onoga što se mora promijeniti.
„Upozoravamo na to da broj 112 ne radi i da je on prijeko potreban za brzu reakciju i spašavanje, pogotovo nama iz GSS-a. Dugo pričamo o tom broju, a ustvari je problem nešto drugo. Šta kada dobijemo taj broj, koji je sistem iza toga“, pita Veladžić.
Poziv bi trebao biti dostupan bez signala. Ključno u situacijama poput ovih kada su sekunde u pitanju. Upozoravaju na to i mještani Donje Jablanice:
„Onda je nestalo mreže, a ubrzo nakon toga je nestalo i struje. Poslije toga nismo nikoga više mogli da dobijemo, nismo mogli nikoga da zovnemo, bili smo potpuno odsječeni.“
„Nismo imali struje tako da nismo nikoga mogli ni zvati. Čuli smo samo da ljudi govore: Upomoć!“
Niz je pitanja o kojima vlast razmišlja tek onda kada liječimo posljedice. Jer lekcije su, očito, teške.
"Sve je rađeno ad hock. Ne znam što je problem izaći i priznati - to smo pogriješili, ima li neko da nam pomogne, da predloži kako da to uradimo? Nismo ništa naučili iz poplava 2014, požara 2017. Nećemo, nažalost, naučiti ni iz ovih zadnjih slučajeva", smatra Armin Kržalić, profesor na Fakultetu za kriminalistiku, kriminologiju i sigurnosne studije UNSA.
Pred državom je sada ekonomska borba s posljedicama čije se razmjere još zbrajaju. Na podračunu naknada za spašavanje dostupno je, tvrde iz Vlade Federacije, više od 20 milijuna maraka. Nedovoljno, pa se računa i na novac iz europskih fondova. No to se čeka, a mještanima je hitno. Ali hitno, znamo to već, nije isto za sve.
federalna.ba