"Pomirenje svjetova" – knjiga koja pomiče granice društvenog dijaloga

U vremenu kada jaz između država, kultura i društava postaje sve dublji i širi, a zajedničke vrijednosti bivaju istisnute iz dnevnih narativa, pitanje pomirenja i izgradnje mostova među različitim svjetovima dobija novu, urgentnu važnost. Globalizacija, migracije i tehnološke promjene dodatno komplikuju osjećaj identiteta i pripadnosti, dok se historijsko naslijeđe često koristi kao alat podjela, umjesto kao most razumijevanja.

Upravo u takvom kontekstu pojavljuje se knjiga "Pomirenje svjetova – Da li su Bosanci posljednji Evropljani" autora Sirađa Duhana, kao hrabro, duboko promišljeno i intelektualno provokativno djelo. Knjiga analizira složenu poziciju Bosne i Hercegovine — zemlje na razmeđu civilizacija — kao simbol moguće sinteze suprotnosti, mjesta gdje se historija, religije i kulture neprekidno susreću i sudaraju. Autor ne samo da razotkriva društvene i kulturne pukotine savremenog svijeta, već nudi i smjer ka pomirenju — ne kao idealiziranoj utopiji, već kao stvarnoj potrebi i odgovornosti.

Knjiga je štampana u Sloveniji u decembru prošle godine u izdanju „Izbrano z Mirelo“, a već je pobudila značajnu pažnju bosanskohercegovačke javnosti i dijaspore u EU. Od prve promocije u Ljubljani do majskih događaja u Bugojnu i Sarajevu, tematski okvir djela sve više postaje dio južnoslavenskog narativa: Da li je moguće pomirenje identiteta na Balkanu?

Djelo su recenzirali ugledni intelektualci:

Akademik Esad Duraković ističe:

„Djelo „Pomirenje svjetova“ autora Siradja Duhana pojavljuje se u doba u kome se naš svijet – ili naši svjetovi, kazano  jezikom Duhana – gotovo dramatično usmjeravaju negativno, lokalno i globalno. Ratovi su sve češći i sve suroviji, s daljim negativnim tendencijama. U tako rastućoj oskudici pozitviteta u našem svijetu, Duhanova knjiga se pojavljuje – i naslovom i sadržajem – gotovo terapijski, upućena i bosanskom i mnogo širem auditoriju: naši svjetovi (ma koliko različiti bili upravo kao svjetovi) imaju i mogućnost i prijeku potrebu – sudbinsku i spasonosnu – da pronalaze puteve ka koegzistenciji u miru i zajedničkom prosperitetu umjesto u antagoniziraju i konfliktima.“

 Prof. Edvin Dervišević (Univerzitet u Ljubljani):

„Duhan vješto koristi historijske narative kako bi ih postavio u savremeni kontekst, pri čemu se očituje duboko razumijevanje kulturnih, religijskih i političkih slojeva bosanskog društva. Kroz osebujan stil pisanja, autor gradi mostove između naizgled nepomirljivih svjetova, ukazujući na univerzalne vrijednosti koje se nalaze u osnovi svakog ljudskog društva: pravdu, jednakost i međusobno uvažava nje.

Knjiga je značajna i po tome što nudi čitatelju priliku da preispita vlastite stavove o suživotu i pomirenju. Umje sto da jednostavno dokumentira prošlost, autor gradi narativ koji inspirira djelovanje. Njegova težnja ka pomirenju svjetova nije samo akademski ideal, već praktičan poziv na izgradnju društva temeljenog na uzajamnom poštovanju i zajedničkim ciljevima.“

 Književnik Jovica Letić (Innsbruck):

„Osvjetljavajući stručno i za čitaoca pitko bogato historijsko i duhovno naslijeđe BiH gospodin Siradj Duhan čini nešto što rijetko možemo naći u knjigama drugih autora     a to je vanredan portret kako suštine bosanskog čovjeka, tako i biti samog bosanskohercegovačkog društva, njegove  jedinstvenosti u kontekstu svijeta kao potvrde da je sve šarenoliko ne samo lijepo, već i dobro u najplemenitijem zna čenju te riječi. Izbjegavajući bilo kakvu idealizaciju i ljudi i prostora on stvara sliku za koju smo potpuno sigurni da je istinski naš grupni portret i da imamo razloga biti ponosni i na svoj mentalitetski i duhovni kod i na svoju zemlju, onoliko koliko moramo biti nezadovoljni današnjim političkim ustrojstvom naše zemlje, bilo da se radi o ustrojstvu  vlasti, bilo o dejtonskoj omči koja se čvrsto steže oko naše                sadašnjice i budućnosti.“

Promocije i odziv javnosti

Promocije knjige u maju u Bugojnu i Sarajevu bile su emotivne i bogate sadržajem.

U Bugojnu, profesor Viktor Dundović je organizirao nastup Muzičke radionice Saše Živanova, pozorišnu minijaturu „Hasanaginica“ (MSŠ Gornji Vakuf) i izložbu fotografija Huseina Šljive. Sala općine Bugojno bila je gotovo u potpunosti ispunjena, a promotori akademik Duraković i profesor Dundović posebno su istakli važnost knjige za kolektivno samopreispitivanje i reafirmaciju identiteta.

U Sarajevu, promocija je održana u Bosanskom kulturnom centru, uz promotore novinara Seada Omeragića i dr. Ahmeda Kicu. Razgovor je moderirao doktorant Emir Begović, a gosti su uživali i u video prezentaciji Bosanskog Akademskog Društva u Austriji i EU. Među prisutnima su bile i poznate ličnosti poput sevdalinke zvijezde Hanke Paldum i Melke Ferhatović, kćerke legendarnog Asima Ferhatovića - Hase.

Odjek u društvu i politička distanca

Promocije su pokazale da su „ljudi sa donjeg dijela piramide" u potpunosti na liniji glavne ideje knjige: Pomirenje svjetova je moguće. Međutim, primijećeno je da je broj političkih predstavnika prisutnih na događajima bio vrlo skroman, što upućuje na podjelu između interesa vlasti i potreba društva. Dok građani tragaju za rješenjima i normalnim životom, političke elite često profitiraju održavanjem podjela.

„Pomirenje svjetova" nije samo knjiga – to je poziv. Poziv na razmišljanje, preispitivanje i djelovanje. Ona nudi put od konflikta k dijalogu, od podjela ka zajedničkim vrijednostima. U vremenu krize, ovakva djela su neophodna – kao mostovi nade, zdravog razuma i humanizma-navodi se u saopćenju Bosasnkog Akademskog Društva iz Austrije.

federalna.ba