Prilog Amra Ličina

POLITIČARI I MEĐUNARODNA ZAJEDNICA UZ PORODICE ŽRTAVA GENOCIDA U SREBRENICI

Brojni političari te predstavnici međunarodne zajednice, oglasili su se povodom obilježavanja 29. godišnjice genocida počinjenog nad Bošnjacima u Srebrenici 1995. godine. Domaći i međunarodni zvaničnici su izjavama u brojnim radio i televizijskim prijenosima, putem društvenih mreža i komemoracija poslali snažne poruke mira i pomirenja, a posebno da se nikada ne ponovi genocid u Srebrenici.

 

Potpredsjednik bh. entiteta Republika Srpska Ćamil Duraković kazao je da se za ljude koji žive u Srebrenici ništa nije pomaklo u životima od 2016. do danas, te da čeka potez Srbije za koju, kako kaže, ima priliku napraviti historijski potez. Dodaje da je Rezolucija o Srebrenici  donijela bar duševnu satisfakciju:

„Kada budemo imali lidere koji će to shvatiti na jedan način vrednovanja civilizacijskih vrijednosti, a to je svakako ova Rezolucija i genocid dokazan na međunarodnim sudovima, onda ćemo moći zaista iskreno pričati, a do tad nema potrebe da vodimo debatu oko nečega što je nama kristalno jasno.“

 

Bilo bi dobro da smo danas iskoristili priliku, da smo se svi ovdje okupili i stvari nazvali pravim imenom, naglasio je federalni premijer Nermin Nikšić u Potočarima:

Dok sam dolazio ovdje nešto razmišljam kako bi bilo sjajno da smo danas iskoristili priliku i da smo se ovdje svi okupili i stvari nazvali pravim imenom, rekli da je to bio genocid, da je to činjenica, da se izvinjavamo i da niko ko je sad tu nije to uradio. I mislim da bi nam mnogo lakše bilo da se okrenemo i da idemo dalje.“

 

Šef Delegacije Evropske unije u Bosni i Hercegovini i specijalni predstavnik Evropske unije u BiH ambasador Johann Sattler kazao je da u ovoj godini, kada se obilježava dvadest i devet godina od genocida u Srebrenici, EU stoji uz porodice sve 8.732 žrtve:

„Važan je ovo podsjetnik i za EU. Naime, ovo je jedno od najmračnijih poglavlja u našoj historiji nakon Drugog svjetskog rata i važan podsjetnik na naš neuspjeh da ovo spriječimo.“

 

Predsjednik SDA Bakir Izetbegović kazao je da se na bazi sjećanja na žrtve genocida u Srebrenici treba graditi snažna država, kako bi se osiguralo da se ništa slično ne ponovi:

„Svaki put kada se nanovo okupimo u Srebrenici trebamo se sjetiti ljudi koji su užase pretrpili i sa sjećanjem na njih graditi snažnu državu koja će biti dio modernih asocijacija, EU, NATO saveza, da bi bili sigurni kako se u BiH nikada nikom neće desiti onakve stvari kakve su se desile ovdje prije 29 godina. A Rezolucija je dobro došla jer je ona upravo udarila na jedan plan. Dakle, bio je plan izjednačavanja strana i zaborava.“

 

Svako negiranje genocida u Srebrenici duboko vrijeđa pravdu i prepreka je pomirenju, kazao je visoki predstavnik Evropske unije za vanjsku politiku Đozep Borelj (Josep Borrell). On je rekao da je u julu 1995. godine napisano jedno od najmračnijih poglavlja savremene evropske istorije.

Solidarnost sa članovima porodica žrtava iskazao je čelnik HDZ BiH Dragan Čović.

Danas, na 29. obljetnicu strahovitog zločina, svijet se zajednički spominje boli i žrtava Srebrenice. Neka sjećanje na genocid u Srebrenici i sve oduzete nevine živote bude trajna obveza da čuvamo mir, ali i opomena da se takvo zlo više nikada ne ponovi“, objavio je Čović na platformi X.

 

Sličnu je poruku poslala i predsjedavajuća Vijeća ministara BiH Borjana Krišto, napisavši da je u očekivanju svjetlije evropske budućnosti za Bosnu i Hercegovinu potrebno postići istinsko pomirenje pa stoga ovaj dan treba biti podsjetnik i opomena.

 

I predsjednik manjeg bh. entiteta Milorad Dodik oglasio se na mreži X, te poslao  poruku kako odnos prema ovom danu treba pokazati opredijeljenost za mir, stabilnost i bolju budućnost u BiH.

„Kao što sam izrazio žaljenje za stradalim Srbima, iskazujem suosjećanje obiteljima stradalih Bošnjaka. Bez obzira na naše razlike, moramo pokazati poštovanje prema boli i patnji koja je zadesila mnoge ljude svih nacija i vjera u BiH", poručio je Dodik.

 

Predsjednik Crne Gore Jakov Milatović također se oglasio povodom godišnjice genocida u Srebrenici.

"Dan kada se, sa tugom i pijetetom, prisjećamo žrtava srebreničkog genocida prilika je da se još jednom podsjetimo koliko je važno da njegujemo međunacionalni i međuvjerski sklad, poštujući i uvažavajući jedni druge. Stradanje nedužnih srebreničkih žrtava današnjim generacijama služi kao bolna opomena da se zlo iz jula 1995. godine nikada ne smije ponoviti", objavio je Milatović na platformi X.

 

I bivši predsjednik Crne Gore Milo Đukanović je posebno istakao problem negiranja genocida. Opća skupština UN-a ovom Rezolucijom jasno je prepoznala i potvrdila genocid, pozivajući sve države članice da obilježe ovaj dan.

 

Hrvatski premijer Andrej Plenković poručio je povodom 29. godišnjice  genocida u Srebrenci, da je Hrvatska u mislima uz Bosnu i Hercegovinu.

„Na Međunarodni dan sjećanja i obilježavanja genocida u Srebrenici 1995. godine prisjećamo se više od 8 tisuća nedužnih bošnjačkih žrtava, koje su mučki ubijene i kojima odajemo počast“, objavio je hrvatski premijer na mreži Iks.

 

O genocidu u Srebrenici govorio je i Armin Hodžić, saborski zastupnik bošnjačke nacionalne manjine u Hrvatskom saboru:

„Za mene kao i ostale Bošnjake, Srebrenica je jedna otvorena rana koja boli i dalje krvari. Mi se ne prisjećamo Srebrenice samo u ovim danima i u julu mjesecu, već tokom cijele godine. Razmjer tog zločina je takav da je ušao u sve pore društva i sve što na neki način radite često ima doticaj sa genocidom u Srebrenici uzimajući u obzir razmjere jer samo u nekoliko dana sa lica zemlje izbrisan je cijeli jedan dan.“

Zamjenica kosovskog premijera iz bošnjačke zajednice Emilija Redžepi izjavila je da je 11. juli dan koji podsjeća na jedan od najmračnijih trenutaka u skorijoj historiji. Inače Vlada ove države donijela je odluku o obilježavanju 11. jula kao Dana sjećanja na genocid u Srebrenici:

„Genocid! Riječ koja nosi strah i jezu kada je spomenemo. Danas, dok se prisjećamo tih strašnih događaja ne smijemo zaboraviti priče ljudi koji su preživjeli Srebrenicu i njihovu bol i patnju kroz koju su prošli. Ne smijemo zaboraviti njihove životne priče, ali i njihovu hrabrost jer samo tako možemo pronaći snagu da se borimo protiv nepravde i mržnje među narodima.“

 

Generalna sekretarka Vijeća Evrope Marija Pejčinović Burić izjavila je da je genocid u Srebrenici jedno od najmračnijih poglavlja u historiji evropskog kontinenta.

Predsjednica Slovenije Nataša Pirc Musar oglasila se povodom 29. godišnjice genocida u Srebrenici, rekavši kako je važno ukazati na negiranje ovog ratnog zločina, najvećeg u Evropi nakon Drugog svjetskog rata. Pirc Musar je rekla kako bol dana, poput godišnjice genocida u Srebrenici, nikada ne prolazi.

U Novom Pazaru danas se obilježava Dan sjećanja na žrtve genocida u Srebrenici, a prema odluci Gradske skupštine iz jula 2015. godine. U tom gradu danas važe pravila koja inače važe za dan žalosti.

Parlament Katalonije je svoju današnju sesiju započeo usvajanjem Izjave povodom obilježavanja 29. godišnjice genocida u Srebrenici. Radovi na sjećanju i oporavku, učinjeni ovih godina, omogućavaju da se zna da je najmanje osam hiljada Bosanaca svih starosnih dobi ubijeno od srpske vojske na području Srebrenice, u Bosni i Hercegovini", navodi se u izjavi.

 

 

Srebrenica dženaza kolektivna dženaza genocid