Počelo suđenje u 'slučaju Dobrovoljačka'
Počelo je suđenje za događaje u Dobrovoljačkoj ulici tokom maja 1992. godine. Ejupa Ganića i druge optužnica tereti da su imali odgovornost da spriječe napade, ubijanja i mučenja vojnika i civila. Iz Tužilaštva Bosne i Hercegovine tvrde kako imaju veliki broj dokaza o krivnji optuženih, no odbrana tvrdi da je sama optužnica puna nepravilnosti, te da dokaze Tužilaštva mogu i oni koristiti za obranu.
Optužnica Ejupa Ganića, Zaima Backovića, Hamida Bahtu, Hasana Efendića, Fikreta Muslimovića, Jusufa Pušinu, Bakira Alispahića, Enesa Bezdroba, Ismeta Dahića i Mahira Žišku tereti za ratne zločine protiv civila, ranjenika i bolesnika, zarobljenika te za protivpravno ubijanje neprijatelja. Sve u vezi s događajima u Dobrovoljačkoj ulici 3. maja 1992. godine.
“Planirali, podstrekavali, naredili i izvršili napad na nebranjenu mješovitu ekipu vojnika i civilnih lica zaposlenih u bivšoj JNA, pod pratnjom mirovnih snaga UN-a. Nisu spriječili ubistva i ranjavanja civila i vojnika, propustili da kazne počinioce navedenih ubistava i ranjavanja, mučili i nečovječno postupali prema zarobljenim vojnicima te propustili da spriječe mučenja i nečovječna postupanja i pomagali učinioce nakon izvršenih djela”, naveo je tužilac Tužilaštva Bosne i Hercegovine Mladen Vukojičić.
No, odbrana i optuženi imaju niz primjedbi na optužnicu. Između ostalog, kažu da je u optužnici navedeno da Alija Izetbegović nije tada bio u zarobljeništvu, a iako je navedeno da je u toku bio oružani sukob, spomenuti su samo primjeri koji se odnose na to da je strana Republike Bosne i Hercegovine izvršavala napade.
“Iako je znao da Izetbegović nije zarobljen i da se nalazi u komandi Druge vojne oblasti, zajedno s načelnikom štaba MUP-a RBiH Jusufom Pušinom, gdje je kao vrhovni komandant Oružanih snaga RBiH potvrdio i garantovao izvršenje dogovora o mirnoj evakuaciji kompletne komande”, naveo je Vukojičić.
“Ima više nedostataka, od činjenica, pogrešno utvrđenih, pogrešnog položaja ovih optuženih, odnosno osumnjičenih, karaktera sukoba i tako dalje. Ali to ćemo u toku postupka dokazivati”, poručio je advokat Jusufa Pušine Nikica Gržić.
“Ovdje se jedan fragment izvuče kao temeljni kriterij. To je nemoguće”, kazao je advokat Hamida Bahte Asim Crnalić.
Iako je Tužilaštvo nabrojalo da će u postupku dokazivanja krivice kosristiti brojne izjave svjedoka, analize vještaka, materijalne dokaze, videosnimke te dokumente, branioci su rekli da će isti ti dokazi, pored njihovih, posvjedočiti o nevinosti optuženih u ovom predmetu. Poznato je da je događaj u Dobrovoljačkoj razmatran u Hagu, Beču, Londonu i Vestminsteru, a istaga je svaki put obustavljena. Tužilaštvo Bosne i Hercegovine pokrenulo je predmet 2006, no i tu je 2012. godine istraga obustavljena. Nakon toga ponovo je pokrenuta 2018, a gotovo četiri godine kasnije, podignuta i optužnica.
Branioci kažu da osim vještačenja banjalučkog instituta ZENIT, za koje tvrde da je pristrasno, novih dokaza nema.
“Nema suštinske razlike između vremena kada je obustavljena istraga i danas kada se po optužbi koja je potvrđena raspravlja na glavnoj raspravi”, naglasio je Crnalić.
Dokaza o odgovornosti njihovih branjenika, kažu, nema. Muslimović i Alispahić, tokom prethodne obustavljene istrage, bili su svjedoci, sada su ipak i oni na optuženičkoj klupi. Nevinost optuženih dokazivana je, kažu, već 30 godina, a mišljenja su i da će ovo novo suđenje pred Sudom Bosne i Hercegovine trajati dugo. Kako god, naredno ročište zakazano je za 9. novembar, a Tužilaštvo je najavilo saslušanje jednog od svjedoka.
federalna.ba